Zaštitni nasipi i zidovi

Zaštitni nasipi kao zaštitni elementi grade se od zemlje, bez kamena i šljunka. Širina krune zaštitnog nasipa mora biti najmanje 100 cm, a visina najmanje 100 cm iznad strehe krova zgrade, s tim da ravna linija povučena od bilo koje točke sa zidova aktivnog objekta do bilo koje točke na pasivnom objektu mora prolaziti kroz zaštitni nasip.

Stopa nasipa može biti udaljena od zida zgrade najviše 200 cm, a ako to zahtijeva interni transport, sa strane ulaza može biti udaljena 300 cm, i u pravilu se postavlja s najmanje ugrožene strane. Nagib nasipa može biti od 1: 1 do 1: 1,5 – ovisno o geomehaničkim osobinama zemljanog nasipa.

Zemljani nasipi moraju biti obrasli niskom travom, a po mogućnosti zasađeni lišćarima. Radi sprječavanja klizanja, zbog neodgovarajućeg materijala ili nedostatka prostora, zemljani nasipi mogu biti podzidani monolitnim betonom do 1/3 visine nasipa sa vanjske strane, a sa unutarnje strane do 1/5 visine nasipa. Na unutarnjoj strani nasipa mora biti osiguran odvod atmosferske vode, tako da se spriječi izlijevanje te vode preko prilaza ili u objekt.

Ako nema dovoljno mjesta, umjesto nasipa, kao zaštita oko objekta u kome se ne nalazi više od 2.500 kg eksploziva, izraženo kao trotilski ekvivalent, može se koristiti zid od armiranog betona ili od nabijene zemlje. Zid od nabijene zemlje izgrađuje se od negorivog materijala, s tim što se prostor između njih ispunjava nabijenom zemljom ili drugim nezapaljivim materijalom.

Debljina takvog zida u kruni mora iznositi najmanje 100 cm, a visina zida najmanje 100 cm iznad strehe krova zgrade, uz ispunjavanje uvjeta koji važe za zaštitne nasipe. Debljina betonskog zida u kruni mora biti 50 cm. Udaljenost zida od zgrade mora odgovarati udaljenosti krune normalno postavljenog nasipa.

Otvori za prolaze u zaštitnim nasipima moraju biti postavljeni tako da su okolne zgrade zaštićene od neposrednog djelovanja zračnog udarnog vala u slučaju eksplozije ili direktnog plamena.

Otvori moraju biti postavljeni tako da najveća masa eksplozivne tvari u objektu ne bude postavljena u smjeru hodnika (otvora), već da zamišljena ravna linija povučena od centra mase eksplozivne tvari okomito na smjer hodnika zatvara sa zidom na kome se nalazi ulaz, kut od 40 do 60°. Ako se susjedne zgrade ili prometnice ne mogu izbjeći, prolaz kroz nasip mora biti izveden sa najmanje dva prijelomna mjesta.

Kada su objekti međusobno povezani nadzemnim ili ukopanim hodnicima, ovisno o količini i osjetljivosti eksplozivne tvari u objektima i međusobnog ugrožavanja objekata, mogu se postaviti odgovarajuće armiranobetonske pregrade koje potpuno sprječavaju prodiranje zračnog udarnog vala.

Na nasipu između dva opasna objekta ne smije biti otvora. Izuzetak čine kanali ili cjevovodi za paru, kiselinu i sl. Postavljanje transporta kroz nasip dozvoljava se samo ako to zahtijeva tehnološki postupak, odnosno da je konstrukcijom i položajem onemogućeno djelovanje zračnog udarnog vala od jednog na drugi objekat. U nasipu, sa vanjske strane, može se izgraditi/postaviti sklonište za zaposlenike.

Ako se ispred ispušne strane opasnog objekta nalaze druge zgrade ili prometnice na udaljenosti manjoj od sigurnosne udaljenosti, mora se postaviti zaštitni nasip i ispred ispušne strane objekta. Karakteristike nasipa utvrđene su odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu proizvodnje eksplozivnih tvari.

Kontaktirajte nas