Uvjeti i način proizvodnje eksplozivnih tvari - osnovni pojmovi II

Opasan pogon predstavlja objekt ili grupu objekata u kojima se obavlja proizvodnja, dorada, prerada, reciklaža, ispitivanje, neutralizacija, uništavanje eksplozivnih tvari. Opasan pogon se dijeli na opasan i neopasan dio pogona.

Opasan dio pogona čine objekti u kojima se obavljaju operacije s eksplozivnim tvarima (opasni objekti). U opasni dio pogona ubrajaju se i neopasni objekti koji se nalaze u području opasne zone oko opasnih objekata.

Neopasan dio pogona čine tehničko-administrativni objekti, objekti društvenog standarda i pomoćni objekti pogona (neopasni objekti), koji samo posredno služe za rad s eksplozivnim tvarima, ali u kojima eksplozivnih tvari nema (pogonska administracija, garderobe, društvene prostorije, restorani, mehaničke radionice, kotlovnice, trafostanice, skladišta neopasnih materija, proizvodnja ambalaže i sl.).

Radno mjesto s povećanom opasnošću je radno mjesto s posebnim uvjetima rada koje obuhvaća radne operacije s eksplozivnim tvarima.

Naročito osjetljivo radno mjesto je radno mjesto s povećanom opasnošću, na kome se od djelatnika zahtijeva posebno iskustvo, stručnost i koncentracija, zbog kombiniranog reguliranja više faktora i parametara radi postizanja normalnog tijeka radne operacije i osiguranje na radu, kao i samostalno djelovanje u izvanrednim slučajevima.

Dozvoljena količina eksplozivnih tvari u nekoj prostoriji ili objektu je maksimalna dozvoljena ukupna količina eksplozivnih tvari koja se smije nalaziti u prostoriji ili objektu.

Dozvoljen broj osoba u opasnom objektu ili prostoriji je maksimalno dozvoljen broj osoba koji se smiju istovremeno nalaziti u objektu ili prostoriji. Nadzorno osoblje ne ubraja se u dozvoljen broj osoba.

Sigurnosna udaljenost objekta je minimalni međusobni razmak između susjednih objekata, koji u slučaju eksplozije ili zapaljenja maksimalne dozvoljene količine eksplozivnih tvari u jednom opasnom objektu ne omogućuje prijenos eksplozije ili požara na susjedni opasni objekt, a oštećenja susjednih objekata ograničava na predviđeni opseg. Sigurnosna udaljenost prostire se kružno oko opasnog objekta. Mjeri se između međusobno najbližih vanjskih strana zida dvaju susjednih objekata. Manji aneksi u kojima nema eksplozivne tvari, niti ljudi, ne uzimaju se u obzir. Sigurnosna udaljenost od drugih pogona ili dijelova jednog opasnog pogona, predstavlja odgovarajući razmak između dva najbliže locirana objekta jednog i drugog pogona, odnosno između dijelova jednog pogona.

Sigurnosna udaljenost ovisi o:

  • količini i vrsti eksplozivnih tvari,
  • tipu i namjeni objekta (tip zgrade, zaštitni nasip, pokrivač, konfiguracija okolnog terena, pošumljenost i dr.),
  • tipu i namjeni susjednih objekata, pri čemu se ima u vidu predviđeni stupanj oštećenja susjednih objekata.

Glede mogućeg djelovanja eksplozije ili požara eksplozivne tvari na okolinu opasnog objekta, prostor oko njega dijeli se na:

  • zonu prijenosa detonacije, u kojoj je moguć direktan prijenos detonacije ili požara,
  • zonu teških oštećenja, u kojoj se ruše noseći zidovi zgrada uslijed djelovanja udarnog vala i teških letećih komada, ali ne dolazi do direktnog prijenosa detonacije zračnim udarnim valom,
  • zonu srednjih oštećenja, u kojoj se ruše laki pregradni zidovi, nadstrešnice i laki krovovi, izbijaju okviri prozora i vrata, oštećuju vanjski cjevovodi i sl.,
  • zonu lakih oštećenja, u kojoj se lome prozorska stakla i crijep, oštećuju okviri prozora i vrata i sl. Ova zona smatra se sigurnom u smislu ugroženosti i ljudskih života,
  • sigurnu zonu, u kojoj dolazi samo do djelomičnog oštećenja prozora.

S ciljem sprječavanja nastanka eksplozije i osiguranja mjera zaštite od eksplozije, obvezne su odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere, kao što su:

  • sprječavanje nastanka uvjeta za eksploziju ili požar u procesu, ukoliko može nastati;
  • sprječavanje zapaljenja eksplozivne atmosfere;
  • ublažavanje štetnog djelovanja učinka eksplozije (po zaposlenike i materijalna dobra).

Kontaktirajte nas