Ova kratka uputa za izradu procjena rizika pomoći će vam u prepoznavanju najznačajnijih smjernica prilikom procjenjivanja rizika u vašem radnom okruženju.

Koliko su vaši radnici izloženi riziku na radnom mjestu?

Ne samo da procjena rizika identificira potencijalne probleme koji utječu na radnike, već je važna kako bi vam pomogla da vidite kako sigurnosni rizici utječu na vaše poslovanje.

Cilj tog sustavnog postupka je identificirati sve što bi moglo dovesti do opasnosti za sve uključene osobe, uključujući zaposlenike, izvođače, posjetitelje, kupce, širu javnost itd.

Rizik može rezultirati inače nepoželjnim ishodom, npr. slučajevi koji uključuju ozljede na radu, zakonsku ili regulatornu odgovornost ili gubitak imovine, smanjene produktivnosti radnika itd.

Što je zapravo procjena rizika?

Procjena rizika važan je dio vašeg plana mjera potrebnog za upravljanje zaštitom na radu i zdravljem i sigurnošću na radu. Kada provedete odgovarajuću procjenu, otkrivate opasnosti, štetnosti i napore, odnosno rizike, identificirate osobe koje bi mogle biti u opasnosti i otkrivate gdje je potrebno početi poduzimati kontrolne ili specifične mjere za sprječavanje bolesti i ozljeda na radu.

Iako skoro svi poslodavci, bez obzira na svoju djelatnost moraju ispuniti regulatorne zahtjeve, opća svrha procjene rizika je usredotočiti se na pružanje sigurnog i zdravog „radnog okruženja“ vašim radnicima.

Poboljšanje sigurnosti vašeg tima i podizanje razine stupnja zaštite na radu također smanjuje potencijalne probleme s odgovornošću s kojima se vaša tvrtka može suočiti.

Ovaj proces uključuje nadzor nad provedbom mjera zaštite na radu, opreme, sustava itd., a sve kako bi se utvrdile potencijalne opasnosti, štetnosti ili napori i implementirali sigurnosni sustavi za sprječavanje bolesti i ozljeda na radu. Budući da je svako radno mjesto jedinstveno, vaš stručnjak za zaštitu na radu ili ovlaštena pravna osoba za izradu procjene rizika, uvijek bi trebala prilagoditi procjenu rizika na temelju jedinstvenih uvjeta na samom mjestu rada, odnosno na mjestu obavljanja pojedinog posla ili aktivnosti.

Kada trebate dovršiti procjenu rizika?

Usudili bi se reći da proces izrade procjene rizika zapravo nikada ne završava.

Potreba za izradom procjene rizika često se podudara s promjenama ili procesima koji se događaju na radnom mjestu:

• Prije provedbe novih aktivnosti ili procesa,
• Prije promjene trenutnih aktivnosti ili procesa,
• Kada se na radnom mjestu ili na mjestu rada utvrde nove opasnosti, štetnosti ili napori,
• Kada to zahtijevaja promjena zakonske regulative,
• Nepredviđene okolnosti,
• Periodička ažuriranja procjene rizika itd.

Najučinkovitije rješenje za proaktivnost u upravljanju opasnostima, štetnostima i naporima je imati dosljedan raspored za „ocjenjivanje“ postojeće procjene rizika.

Npr. možete odabrati određeno vrijeme svake godine za pregled i analizu postojeće procjene rizika, s dodatnim procjenama rizika koje se dopunjuju/dodaju prema određenoj potrebi (ovisno o gore navedenim kriterijima ili npr. dopuna procjene rizika od bolesti uzrokovane koronavirusom - COVID-19).

Što je procjena rizika od COVID-19?

COVID-19 je istaknuo važnost procjena rizika na radnom mjestu.

Tijekom pandemije poslodavci bi trebali uložiti sve razumne napore kako bi osoblju omogućili prije svega rad od kuće (ukoliko je to moguće). Ako to nije moguće, prije nego što se radnici vrate na svoje uobičajeno radno mjesto, poslodavci bi trebali izraditi procjenu rizika kako bi ga učinili 'COVID-sigurnim'.

COVID-19 vam može nanijeti veliku štetu pa poslodavci stoga moraju poduzeti mjere kako bi spriječili njegovo širenje. Procjena rizika je proces utvrđivanja opasnosti, štetnosti i napora koje trenutno postoje ili se mogu pojaviti na radnom mjestu. Procjena rizika definira koje opasnosti na radnom mjestu mogu uzrokovati štetu zaposlenicima i trećim osobama. Poslodavci moraju stalno provjeravati svoju procjenu COVID-a uzimajući u obzir promjene vladinih smjernica, tehnološki razvoj kao što su cjepiva i naše bolje razumijevanje načina na koji se bolest prenosi (uključujući npr. pojavu novih varijanti virusa).

Poslodavci moraju identificirati sve one za koje su dužni brinuti, bilo da se radi o osoblju ili trećim osobama usluga koji su klasificirani pod najvećim ili umjerenim rizikom od COVID-19.

Što je uokvirivanje opsega procjene sigurnosnog rizika?

Da bi procjena rizika bila imala smisla te kako bi njezina primjena i razumijevanje bilo učinkovito, morate biti promišljeni u stvaranju temeljitog opsega za izradu procjene.

Postoji li određena točka rizika koju procjenjujete?

...Ili je cilj završiti opću procjenu za radno mjesto, posao i aktivnost na radnom mjestu?

Identificiranje cilja procjene nužan je korak kako biste osigurali da ostanete na pravom putu s izradom i u konačnici njenom implementacijom.

Vrsta procjene rizika na radnom mjestu mora biti relevantna i proporcionalna poslovima i aktivnostima.

Uobičajene kategorije procjene rizika prema specifičnostima uključuju npr.:

Generičke procjene rizika:

• Opća procjena za sagledavanje svih čimbenika koji bi mogli utjecati na sigurnost na radnom mjestu s naglaskom na uobičajene opasnosti, štetnosti i napore koji se odnose na bilo koji zadatak, posao ili aktivnost.

Procjena rizika od opasnih tvari:

• Ovakva procjena koristi se na radnim mjestima gdje su prisutne opasne tvari. Ova procjena je potrebna za određivanje rizika povezanog s tvarima koje se koriste, skladištenje ili proizvodnju opasnih tvari.

Procjena rizika pri radu s računalima i ostalom srodnom opremom:

• Osmišljena je za procjenjivanje rizika od upotrebe digitalnih alata kao što su videoterminali, prijenosna računala, računala, zasloni, tableti, pametni telefoni itd.

Procjena rizika pri rukovanju i ručnom rukovanje teretom (podizanje, držanje, prenošenje, povlačenje, guranje):

• Kada zaposlenici trebaju nositi, podizati ili premještati teret, tada ova procjena utvrđuje potencijalne opasnosti o mogućnosti nastanka ozljede na radu ili zdravstvene rizike od posla i aktivnosti.

Procjena rizika od požara i eksplozija:

• Procjena izvora izloženosti radnika požaru ili eksploziji kako bi se osiguralo da radno mjesto ili mjesto rada ima npr. održavane, servisirane i ispitane sustave za dojavu i gašenje požara.

Prilikom pripreme opsega procjene, pobrinite se da imate pristup specifičnim potrebnim resursima:

• izvorima relevantnih informacija,
• zakonskoj regulativi i profesionalcima/stručnjacima zaštite na radu za izradu procjene.

Često su osobe koje su uključene u izradu procjene oni na koje utječe rezultat procjene npr.:

• direktori,
• voditelji,
• poslovođe,
• odgovorne osobe i još puno njih.

Angažiranje ovlaštenih pravnih osoba za izradu procjena rizika uveliko pomaže da se osigura da je takav dokument onda objektivan i točan.

Tijekom procesa izrade procjene morate razviti kriterije za identificiranje i definiranje različitih razina i vrsta rizika npr.:

Razine rizika:

• Kako uspoređujete i vrednujete rizike da biste dali prioritet najvažnijim stvarima koje treba riješiti na radnom mjestu, mjestu rada, poslu ili prilikom obavljanja neke aktivnosti?

Vjerojatnost:

• Je li vjerojatno da bi određeni rizik mogao uzrokovati štetu radnicima, poduzeću ili imovini?
• Razmotrite mogućnost događaja i učestalost potencijalnih rizika.

Posljedice:

• Ako se nešto dogodi, kakve će biti posljedice na stanje zaštite na radu, odnosno zdravlje i sigurnost općenito?
• Također, obratite pozornost na potencijalne posljedice kratkog, srednjeg ili dugog prekida poslovanja, utjecaja npr. na okoliš, ugled tvrtke i zakonsku regulativu.

Prihvatljiv rizik:

• Sve rizike moguće je eliminirati samo u idealnom svijetu. Ali zapamtite, vaše poslovanje funkcionira u stvarnom svijetu, što znači da će vjerojatno postojati razina preostalog rizika na koju konstantno treba obraćati pozornost.
• Temeljem ciljeva i kulture tvrtke, što ste zapravo spremni prihvatiti?

Kombinirani rizici:

• Iako biste procjenu rizika trebali koristiti za identificiranje pojedinačnih rizika, također je potrebno uvidjeti na potencijalne opasnosti, štetnosti i napore zbog kombinacije rizika. Višestruki rizici mogu se kombinirati, što rezultira mogućom situacijom s povećanim posljedicama.

Dok identificirate rizike, sagledajte radno mjesto, mjesto rada, posao i aktivnost u cjelosti kao i opremu koja se koristi.

Identifikacija rizika može uključivati ​​(ali nije ograničena na) ova pitanja i kategorije:

Jesu li određeni poslovi i aktivnosti opasni?

Procjena rizika bit će drugačija u industrijskim djelatnostima u usporedbi s potencijalnim rizikom u uredskom okruženju. Ako se opasni poslovi izvode svakodnevno i ukoliko se opasne aktivnosti događaju redovito, tada morate biti proaktivni u identificiranju tih specifičnih opasnosti, štetnosti ili napora.

Uvijek bi trebali koristiti nekoliko različitih metoda za prepoznavanje opasnosti, štetnosti ili napora. Iako je kvalitetan nadzor i praćenje poslova i aktivnosti u svrhu prikupljanja podataka za izradu procjene rizika važan dio procesa, također razgovarajte s drugim ljudima o njihovoj sigurnosti i stanju zaštite na radu općenito. Kombiniranje iskustva i znanja s vještinama promatranja i praćenja može biti učinkovito u prepoznavanju i uklanjanju potencijalnih rizika.

Pregledajte „povijest događaja“, stara izvješća i zapise iz zaštite na radu

„Povijesne“ informacije, izvješća i zapisi o događajima iz područja zaštite na radu o određenom neželjenom događaju mogu rasvijetliti uobičajena pitanja za rizike koji se ponavljaju. Potrebno je čuvati dokumentaciju o nezgodama, nesrećama i incidentima, jer te informacije mogu pružiti vrijedne uvide za prepoznavanje slabih točaka u sustavu.

Iako takva izvješća mogu biti od velike pomoći, također bi bilo korisno razgovarati s osobama koje su bile uključene u određeni neželjeni događaj (ukoliko je to moguće).

Osim proučavanja zabilježenih nezgoda, nesreća, incidenata, pogledajte zapise o „događajima koji su se zamalo dogodili“ kako biste pronašli potencijalne načine da spriječite da se takvi i slični slučajevi i događaji ne pretvore u nesreće. Nesreće i incidenti ne bi se trebale događati općenito, zbog čega bi svako izvješće trebalo imati za cilj spriječiti da se ti incidenti ponove u budućnosti. Ako se utvrdi da se to ne događa, onda bi to bio relevantan aspekt koji treba uključiti u procjenu rizika.

Postoje naznake koje pokazaju da se na svaki smrtni slučaj na radnom mjestu dogodio ogroman broj „rizičnih ponašanja/događaja“ koja su umalo dovela do smrtnog ishoda, od kojih su neki zabilježeni, a neki nisu, pa je teško reći o kojem broju „ponašanja/događaja“ se zapravo radi.

Ova ponašanja/događaji obuhvaćaju sve poslove i aktivnosti koje su izvan smjernica sigurnosnog programa i programa zaštite na radu, kao što je uklanjanje sigurnosnog koraka za ubrzanje završetka određenog posla ili aktivnosti ili npr. zaobilaženje sigurnosnih komponenti ugrađenih u stroj. Učinkovita procjena rizika trebala bi se pozabaviti ovakvim rizičnim ponašanjem/događajima budući da ona postavljaju temelje za ozbiljnije opasnosti i ozljede na radu. Provođenje kontrola i nadzora koje smanjuju rizična ponašanja/događaje, zauzvrat, smanjuje učestalost teških ozljeda na radu ili životno opasnih okolnosti.

Kada gledate na izvješća o nesrećama i incidentima, osmišljavate li i provodite korektivne radnje?

Ne samo da ove korektivne radnje moraju biti sastavni dio izvješća, već vam je potreban i sustav za procjenu učinkovitosti radnji tako da se promjene mogu provesti ako je to potrebno. Cilj je ne samo identificirati potencijalne probleme, već i doći do temeljnog uzroka kako bi se mogle poduzeti učinkovite korektivne mjere.

Jesu li poslovi i aktivnosti više intelektualni ili više praktični?

Kada se vaši radnici prvenstveno bave intelektualnim ili npr. digitalnim ili virtualnim aktivnostima, to znači da postoji manji rizik od fizičkih ozljeda na radu. No, rizik pravne odgovornosti i dalje je prisutan, stoga biste trebali prilagoditi fokus procjene rizika kako bi on odgovarao.

Npr. inženjerski dizajn uključuje puno rada na računalu. Iako se inženjeri obično ne suočavaju s ozbiljnim ozljedama na radu, postoji potencijalni rizik od pravne odgovornosti na temelju intelektualnih kompetencija inženjera. Za usporedbu, npr. građevinski radovi mogli bi dovesti do toga da se radnik suoči s opasnim rizicima na gradilištu, pa je procjena rizika usmjerena na izravnu izloženost koja bi mogla naštetiti osobama ili imovini.

Iz navedenog vidimo da je važan unaprijed promišljen i dobro osmišljen pristup izradi procjene rizika.

„Rad“ protiv „automatizacije“

Intenzivan rad uvelike se oslanja na aktivnosti radnika, što samo po sebi povećava rizik od mogućih ozljeda na radu. S druge strane, procesi upravljani i vođeni modernom opremom (automatizacija) minimiziraju „interakciju“ radnika s potencijalno opasnom radnom opremom.

Iako se industrijska proizvodnja posljednjih godina transformirala kako bi se proizvodnja prebacila s radnika na strojeve, pretpostavka je da je povećana automatizacija korisna i za sigurnost i za produktivnost, odnosno na cijeli sustav zaštite na radu. No, otkriveno je da oslanjanje na automatizaciju može promijeniti ponašanje radnika. Rizik je uvijek prisutan, čak i uz automatizaciju. Sigurnosni čimbenici koje treba procijeniti uključuju zaostajanje sigurnosnih standarda koji ne idu u korak s tehnološkim napretkom i problematiku kada radnici nadziru takve automatizirane sustave.

Složenost posla i aktivnosti na radnom mjestu ili mjestu rada

Koliko je složenosti potrebno za obavljanje tekućih radnih zadataka?

Ova inherentna složenost može povećati potencijalni rizik. Neizvjesnost je izazov i realnost u složenim projektima, a ta neizvjesnost često sa sobom nosi određeni rizik.

Ne samo da trebate sagledati svakodnevne aktivnosti, već također trebate razmotriti kako su svi sastavni dijelovi sustava pogođeni.

Kompleksnost se javlja u brojnim čimbenicima koji bi mogli utjecati na uspješan ishod:

• tržišnog vremena,
• tehničke izvedivosti,
• učinka radnika, upravljačke komunikacije i još mnogo toga.

Imajte na umu da bi „komunikacijski“ problemi mogli povećati razinu rizika složenog projekta, zbog čega „komunikacija“ i „obavješćivanje“ uvijek mora biti dio kvalitetne procjene. Kada su prisutne složene situacije, najučinkovitiji način provedbe programa procjene rizika je imati tim radnika koji je upoznat i upućen u tehnološki proces koji obavljate.

Starost radne opreme i program preventivnog održavanja

Nije iznenađenje da npr. radna oprema koja je stara može povećati potencijalne rizike. Neispravnosti ili kvarovi radne opreme ometaju produktivnost i mogu dovesti do potencijalne opasnosti za sigurnost radnika. Procjena rizika važna je za svu radnu opremu, ali je važnija na radnom mjestu, poslu ili aktivnosti koje koristi stariju radnu opremu.

U tom slučaju procjena treba procijeniti zabrinutost u pogledu pouzdanosti, kao i stalne prakse održavanja, popravka, redovitih i izvanrednih servisa, kao i redovitog i izvanrednog ispitivanja takve radne opreme. Raspored održavanja uvijek treba uključivati ​​redovite nadzore iz zaštite na radu i procjene radi provjere sustava opreme, kao što je npr. električna izvedba određene radne opreme.

Pročitajte literaturu, tehničku dokumentaciju i upute proizvođača, kao i druge informacije specifične za tehnološki proces iz provjerenih izvora. Takve zdravstvene i sigurnosne informacije mogu pokazati najbolje prakse za upravljanje rizikom pri korištenju opasne radne opreme.

Zašto je važna posebna pozornost prema radnom okruženju potrebnog za procjenu rizika?

Stvarno radno okruženje još je jedan važan faktor za procjenu rizika.

Ovdje je popis uobičajenih čimbenika koje biste trebali procijeniti da biste odredili potencijalni rizik u radnom okruženju kao npr.:

Da li se određeni posao ili aktivnost obavlja s opasnim ili neopasnim materijalima?

• Moguće je da vaša tvrtka koristi obje vrste materijala, što rezultira različitom procjenom rizika na radnom mjestu, s obzirom na posao ili aktivnost.

Izvodi li se rad u zatvorenom ili na otvorenom prostoru?

• Zdravstveni problemi i rizici mijenjaju se ovisno o mjestu rada. Radnici su izloženi različitim uvjetima na otvorenom i u zatvorenom prostoru.

Postoje li različite lokacije i situacije koje bi mogle povećati rizik?

• Ponekad radnici rade na različitim mjestima i različitim uvjetima. Provjerite uzima li procjena rizika u obzir osobnu sigurnost kada radnici putuju na različita mjesta, kao što je npr. terenski rad u građevinskoj operativi, posjete medicinskog osoblja u kućnu njegu ili različiti komercijalni uvjeti za npr. industrijska servisiranja i održavanje koja se odvijaju kod drugih poslodavaca.

Kako doba dana utječe na rizik?

• Morate uzeti u obzir doba dana kada se poslovi ili aktivnosti obično obavljaju. Npr., postoje mnoge situacije kada je rizik veći noću nego danju, zbog budnosti radnika ili rizika od protupravnog djelovanja trećih osoba.

Koja je razina izravne izloženosti radnika na mjestu rada opasne radne opreme?

• Čak i ako vaša tvrtka koristi automatizaciju za veći dio posla, radnici su i dalje potrebni za upravljanje tom opremom. Procjena rizika treba sagledati interakcije između radnika i opreme kako bi se identificirala moguća opasnost od ozljeda na radu.

Koji su stresori izloženosti kojima osoblje može biti izloženo?

• Ove izloženosti ovisit će o okruženju i poslovnim aktivnostima. Uobičajeni stresori izloženosti mogu uključivati ​​buku, intenzivnu svjetlost, prašinu, ekstremne temperature ili opasne atmosfere.

Koje je trajanje i učestalost poslova, aktivnosti i radnih zadatka?

• Pogledajte koliko često radnik treba obaviti posao, aktivnost ili zadatak, kao i količinu vremena potrebnog za uspješan završetak zadatka.

Koje su vrste radne opreme na kojoj se radi ili s kojom se radi?

• Procjena rizika treba sagledati specifične funkcije radne opreme kako bi se odredila razina rizika na radnom mjestu, poslu ili aktivnosti.

Jesu li neki poslovi i aktivnosti opasni?

• Kao što je gore u tekstu spomenuto, inženjerski projektant suočava se npr. s različitim rizicima od rizika s kojima se suočava radnik u građevinskim zanimanjima. Procjena rizika npr. pravne odgovornosti inženjera, kao i sigurnost svih dizajna i opreme koju certificiraju za uporabu, može biti jednako važna kao i procjena rizika izravne izloženosti građevinskog radnika koja bi mogla naštetiti drugim osobama ili tuđoj imovini.

Morate uzeti u obzir normalne operativne situacije i razmotriti kako neobični događaji mogu utjecati na rizik. Npr., isključenja, održavanje, hitni slučajevi ili ekstremne vremenske prilike mogu povećati opasne uvjete. Dio dobrog programa analize rizika je stvaranje rezervnih planova mjera koje je potrebno primjenjivati kada se rizici povećaju zbog nestandardnih događaja.

Prilikom procjene potencijalnih rizika može biti od pomoći imati tim koji se sastoji od raznih osoba. Npr., članovi tima mogu uključivati ​​one koji su upoznati s radnim procesima, kao i ljude koji nisu upoznati s tim istim radnim procesima. Takav pristup vam daje perspektivu iz perspektive „iskustva“ i iz perpektive „zapažanja“.

Slika 1. Procjena rizika mora za svoj cilj imati uočavanje svih opasnosti, štetnosti i napora pri određenom poslu ili aktivnosti

Što je analiza rizika, procjena rizika i komunikacija o rizicima?

Procjena rizika učinkovita je samo ako ispravno analizirate informacije, a zatim komunicirate s odgovarajućim članovima tima kako biste implementirali promjene koje trebate napraviti. Dok osmišljavate svoj program procjene rizika, uvijek biste u nju trebali ugraditi i plan mjera za provedbu, odnosno otklon eventualnih nedostataka.

Na kraju se sve svodi se na tri koraka:

1.   Analizu,

2.   Evaluaciju,

3.   Komunikaciju.

Kako se radi analiza rizika?

Ne samo da trebate prikupiti informacije kroz procjenu, već je te pojedinosti potrebno analizirati kako biste identificirali sigurnosne korake koji se mogu i moraju poduzeti. Dobra analiza rizika radi na uklanjanju, gdje je moguće, najveće ozbiljnosti i učestalosti rizika. Ovi potencijalni rizici su problemi koji mogu npr. naštetiti poslovanju, njegovim resursima, radnicima, trećim osobama i okolišu.

Kroz proces analize rizika prvo odredite najveće rizike. Kako se rješenja implementiraju, možete se spustiti na ostatak popisa kako biste riješili probleme s manjim rizikom. Ovo rangiranje i određivanje prioriteta nude sustavni pristup utvrđivanju rizika koji su najozbiljniji. Zatim možete strateški implementirati kontrole rizika dok osmišljavate popis akcija.

Imajte na umu da ne postoji jedinstveno rješenje za određivanje razine rizika i prioriteta za vaše poslovanje. Kroz proces procjene rizika morate identificirati tehniku ​​koja najbolje funkcionira za vašu jedinstvenu situaciju. Ovaj proces može stvoriti smjernice najbolje prakse koje će se koristiti u budućim procjenama rizika.

Kako izgleda predložak matrice rizika?

Analiza rizika je mjesto gdje možete upotrijebiti matricu rizika da razbijete kategorije vjerojatnosti i posljedica.

Vjerojatnost:

1.	Malo vjerojatno	Ne bi se trebalo dogoditi tijekom cijele profesionalne karijere radnika.
2.	Vjerojatno	Može se dogoditi samo nekoliko puta tijekom profesionalne karijere radnika.
3.	Vrlo vjerojatno	Može se ponavljati tijekom profesionalne karijere radnika

Posljedice (veličina posljedica – štetnosti):

1.	Malo štetno	Ozljede i bolesti koje ne uzrokuju produženu bol (kao npr. male ogrebotine, iritacije oka, glavobolje itd.).
2.	Srednje štetno	Ozljede i bolesti koje uzrokuju umjerenu, ali produžene bol ili bol koja se povremeno ponavljaju (kao npr. rane, manji prijelomi, opekotine drugog stupnja na ograničenom dijelu tijela, dermatološke alergije itd.).
3.	Izrazito štetno	Ozljede i bolesti koje uzrokuju tešku i stalnu bol i/ili smrt (kao npr. amputacije, komplicirani prijelomi, rak, opekotine drugog ili trećeg stupnja na velikom dijelu tijela itd.).

Matrica procjene rizika:

Vjerojatnost	Veličina posljedica (štetnosti)
	Malo štetno	Srednje štetno	Izrazito štetno
Malo vjerojatno	Mali rizik	Mali rizik	Srednji rizik
Vjerojatno	Mali rizik	Srednji rizik	Veliki rizik
Vrlo vjerojatno	Srednji rizik	Veliki rizik	Veliki rizik

 

Procjena rizika

Procjena rizika je mjesto gdje iskustvo stručnjaka za zaštitu na radu doprinose točnoj procjeni i razvoju naknadnih načina kontrole i izrade uputa za rad na siguran način. Te kontrole i upute za rad na siguran način uvijek se prilagođavaju na temelju vaših specifičnih poslova i aktivnosti, odnosno razini rizika.

Općenito, iskusan stručnjak zaštite na radu svakako će ispitati sljedeće:

1.   Mogućnost uklanjanja ili zamjene materijala, tvari, radne opreme ili radnog zadatka, posla ili aktivnosti koji uzrokuje rizik gdje je to moguće.

• Da li potrebno da se određeni posao ili aktivnost nastavi u istim uvjetima i okolnostima?
• Obratite pozornost na procese kako biste identificirali područja u kojima se opasni koraci mogu ukloniti ili promijeniti kako bi se smanjio rizik.
• Druga mogućnost je zamjena opasnih kemikalija s niskorizičnim, neopasnim kemikalijama kada i ukoliko je to moguće.

2.   Projektiranje inženjerskih kontrola.

• Kada ne možete ukloniti opasnosti s radnog mjesta, posla ili aktivnosti, potražite opcije za izolaciju opasnog procesa, tvari ili predmeta.
• Minimiziranje kontakta između opasnosti i radnika smanjuje vjerojatnost ozljeda na radu. Npr., projektirajte opremu i strojeve koristeći ugrađene kontrole koje minimiziraju opasne interakcije radnika. Primjeri uključuju npr. štitnike strojeva, zaštitne ograde, zaštitne naprave, zaštitne mreže, zaštitne senzore, mehaničku ventilaciju, sigurnosne barijere, ploče koje apsorbiraju zvuk itd.

3.   Provedba administrativnih kontrola.

• Administracija može implementirati postupke ili sustave koji održavaju rad radnika na optimalnoj razini. Npr. znakovi opasnosti, upozorenja i obavijesti, upute za rad na siguran način i sl. se mogu postaviti kako bi se pojedinci upozorili na potencijalne opasnosti.
• Osim toga, rotacija poslova i radnika na tim poslovima je još jedna strategija koja može smanjiti potencijalne ozljede na radu.
• Održavanje, ergonomija i higijena spadaju u kategoriju administrativnih kontrola.

4.   Osobna zaštitna sredstva i oprema.

• Kada radnik dođe u kontakt s npr. potencijalno opasnim tvarima, tada je upotreba osobnih zaštitnih sredstava i opreme neophodna.
• Ako navedeni koraci za smanjivanje rizika nisu izvedivi za uklanjanje potencijalnih opasnosti i štetnosti, tada se za zaštitu radnika mogu koristiti različite vrste osobnih zaštitnih sredstava i opreme kao npr. zaštitne rukavice, sredstva za zaštitu od pada s visine, zaštitne naočale i zaštitne kacige pomažu u provedbi mjera zaštite na radu kada gore navedeno nije dovoljno ili ne izvedivo za određenu vrstu posla ili aktivnosti.

Kada identificirate način kontrole rizika za određene zadatke, možda se ispostavi da i dalje imate jedan dio rizika poznat kao „preostali rizik“. Morate procijeniti i ovaj preostali rizik kako biste osigurali da se održava na prihvatljivoj razini.

Također, imajte na umu da bi gore navedene kontrole rizika trebale imati prioritet navedenim redoslijedom. U mnogim situacijama, eliminacija ili zamjena opasnog, manje opasnim ili neopasnim, najčešće je najučinkovitije sredstvo za suočavanje s rizikom stoga se te opcije uvijek trebaju riješiti prve.

Predlošci za procjenu rizika i nadzore zaštite na radu obično se koriste prilikom identificiranja rizika i razvoja rješenja za svaku stavku.

Komunikacija o riziku

Sada kada ste identificirali potencijalne rizike, procijenili rizike i odabrali način kontrole, sljedeći korak je priopćavanje ovih informacija svom timu. Iako se komunikacija može činiti kao jednostavan korak, potrebno je razmisliti o tome kako će se ti različiti načini kontrole implementirati za upravljanje tekućim rizikom.

Ne samo da morate imati dobre sustave za komuniciranje rizika, već radnici moraju znati koristiti upute za rad na siguran način u svojim radnim područjima. Kada se rizici priopće, a radnici imaju prave alate za minimiziranje rizika (npr. upute za rad na siguran način), to smanjuje šanse za nesreće i ozljede na radu.

Drugi važan element komunikacije je odgovarajuće osposobljavanje radnika za rad na siguran način, stručno osposobljavanje radnika (ukoliko je potrebno), te ostala potrebna osposobljavanja radnika za zaštitu na radu za koja se ispostavi da postoji potreba s obzirom na određeni posao ili aktivnost.

U konačnici, viši menadžment snosi odgovornost za priopćavanje ovih informacija i provedbu identificiranih kontrola rizika kao i odgovarajućih i preciznih uputa za rad na siguran način. Obično će te zadaće i odgovornosti prenijeti na primjenjivo rukovodstvo na prvoj liniji i srednje rukovodstvo koje ima stalnu odgovornost osiguravanja da je plan mjera postavljen i da se ispravno provodi.

Ova komunikacija o riziku trebala bi dijeliti detaljne informacije o provedbi plana mjera, kao i određeni vremenski okvir izvršenja. Upravljanje rizikom trebalo bi biti visoki prioritet na svakom radnom mjestu, zbog čega ne biste trebali prepustiti menadžerima da odlučuju hoće li i kada provesti promjene.

Zašto je važno pokrenuti svoj plan mjera za smanjivanje rizika?

Samo zato što je procjena rizika potpuna ne znači da je vaša tvrtka uspješna u kontroli rizika.

Morate riješiti nekoliko važnih točaka dok pokrećete ovaj program kontrole rizika kao npr.:

Osmislite plan mjera:

• neuspjeh u planiranju mjera znači da će rizici na poslu ili oređenoj aktivnosti i dalje predstavljati prijetnju vašoj tvrtki, radnicima i imovini. Ovaj plan mjera mora biti detaljan i jednostavan za provedbu, s jasnom komunikacijom koja se spušta do onih koji su odgovorni za njegovu provedbu.

Dodijelite potrebne resurse:

• Koji su resursi potrebni kako bi se osiguralo da su kontrole rizika odgovarajuće i ispravne?
• Resursi mogu uključivati ​​vrijeme, novac, alate ili zalihe koji pružaju sigurnost svima koji su uključeni.

Odgovornost za provedbu:

• Konačno, kako ćete držati menadžere i radnike odgovornima za poštivanje određenog plana mjera?
• „Dobre namjere“ neće održati svrhu programa.
• Morate biti jasni u svojim očekivanjima i priopćiti naknadne provjere odgovornosti kako biste procijenili napredak cijelog tima.

Praćenje i prilagodba:

• Potrebno je stalno praćenje kako bi se utvrdilo jeste li uspješno eliminirali opasnost, štetnost ili napor.
• Ako se rizik ne može ukloniti, tada ovo praćenje osigurava da se rizik kontrolira na odgovarajući način.
• Provedite dosljedan raspored za praćenje kako se ništa ne bi previdjelo u budućnosti. 

Osposobljavanja radnika igraju ključnu ulogu u uspjehu programa upravljanja rizicima. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način svakako bi trebalo biti sastavni dio pri uvođenju novih zaposlenika u posao. Osim toga, redovito/periodičko osposobljavanje radnika za rad na siguran način za postojeće osoblje osigurava da su informacije i upute za rad na siguran način uvijek svježe i ažurne za sve uključene u taj proces.

Koja je dokumentacija potrebna za procjenu i upravljanje rizikom?

Jedan važan aspekt komunikacije o riziku je posjedovanje dokumentacije za smjernice i uputa za rad na siguran način. Menadžeri i radnici moraju znati gdje mogu potražiti dodatne informacije i gdje su upute za rad na siguran način potrebne za određeni posao ili specifičnu aktivnost. Dokumentacija varira ovisno o jedinstvenim potrebama vašeg poslovanja, ali može uključivati ​​procese i procjene koje se koriste za identificiranje rizika, procjene te zaključke utvrđene procjenom rizika.

Zatim, korisno je imati sustav za stalnu dokumentaciju. Npr., treba zabilježiti planove mjera vezane za odgovornosti i praćenja. Razina potrebne dokumentacije ovisi o uključenom riziku, zahtjevima sustava upravljanja ili zakonskim zahtjevima.

Ti zapisi trebaju dokumentirati primjenjive informacije, kao što su završetak procjene rizika, identificirane opasnosti, provedene mjere kontrole, upute za rad na siguran način i sustavi praćenja tih opasnosti.

Zašto je upravljanje rizicima temeljna vrijednost tvrtke?

Promjena operativnih i proizvodnih prioriteta često može dovesti do toga da upravljanje rizikom padne u zaborav. Kada se vaš tim usredotoči na produktivnost i neposredne rokove, uobičajeno je da radnici opuštaju naučene sigurnosne prakse. Važno je staviti upravljanje rizicima kao temeljnu vrijednost tvrtke, osiguravajući da ono zadrži visoki prioritet kako se stvari mijenjaju u radnom okruženju.

Identificiranje upravljanja rizicima kao temeljne vrijednosti tvrtke pomaže menadžmentu na prvoj liniji kao i drugom rukovodećem kadru da uvide da ti zadaci moraju biti uključeni u redovite radne obveze. Uprava prečesto misli da nemaju dodatnog vremena za provedbu određenih aspekata plana mjera usmjerenim upravljanju rizicima. Kada se neočekivano dođe do rizika, tim otkriva da se mora nositi s neposrednim problemima, a istovremeno upravljati tekućim operacijama. Rezultat je da je na raspolaganju ima  manje resursa za rješavanje rizičnih događaja, koji se pretvaraju u produktivnost svakodnevnih zadataka.

Razmišljanje unaprijed prvi je korak prema proaktivnosti u upravljanju rizicima. Malo truda u ovom trenutku uvelike će osigurati stalnu sigurnost na radnom mjestu.

Zaključak

Procjena rizika temelj je za stvaranje sigurnog, zdravog radnog mjesta za radnike. Prvi korak je identificirati potencijalne opasnosti, štetnosti i napore te rizike koji su iz toga proizašli, a zatim možete dizajnirati i implementirati sustave i načine kontrole, odnosno upute za rad na siguran način i načine kontrole potrebnih za smanjenje rizika.

Namjerno stvaranje sigurnog radnog okruženja počinje svjesnošću o svim potencijalnim opasnostima, štetnostima i naporima koji su prisutni ili koji bi se mogli pojaviti. To je timski rad koji zahtijeva partnerstvo višeg menadžmenta, rukovodstva na prvoj liniji, radnika, stručnjaka zaštite na radu, dobavljača i bilo koje treće osobe.

Ulaganje vremena i novca u ove sigurnosne inicijative dobra je investicija. Kada su radnici sigurni i zdravi, to pridonosi krajnjoj liniji u obliku poboljšane produktivnosti, nižih ukupnih troškova i zadovoljstva poslom.