Ozljeda na radu i profesionalna bolest

Odnos posla i zdravlja

Mnogi čimbenici utječu na naše zdravlje:

kakvu hranu jedemo,
voda koju pijemo,
odmaramo li se dovoljno,
vježbamo li dovoljno,
pušimo li,
pijemo li alkohol itd.

Radno mjesto i učinci na zdravlje radnika

Uvjeti i vrsta posla koji obavljamo na našem radnom mjestu također mogu utjecati na naše zdravlje.

Na poslu možemo biti izloženi opasnostima, štetnostima i naporima i promjenama fiziološkog stanja organizma koji uzrokuju bolesti i možemo izvoditi aktivnosti koje rezultiraju ozbiljnim ozljedama na radu. Svaka vrsta posla može nas izložiti različitim opasnostima, štetnostima i naporima.

S obzirom na navedeno moramo se zapitati:

Kako posao koji radim utječe na moje zdravlje?
Što trebam učiniti da zaštitim svoje zdravlje?

Moramo naučiti prepoznati koji zdravstveni problemi mogu biti povezani s poslom i koji radni uvjeti ih mogu uzrokovati.

Npr. ako osjećamo bol ili nelagodu u bilo kojem dijelu tijela, trebali bismo se zapitati:

Pojačava li se bol dok obavljam svoj posao i da li je uzročno vezana uz obavljanje poslova?
Je li to povezano sa snažnim ili ponavljajućim pokretom koji radim?
Je li to povezano s nezdravim uvjetima na mom radnom mjestu?
Događa li se ista stvar mojim suradnicima, odnosno radnim kolegama?

Radnici i njihovi predstavnici (povjerenici radnika za zaštitu na radu), bi trebali govoriti o tome što utječe na njihovo zdravlje i sigurnost na poslu, odnosno da li se na njihovom radnom mjestu primjenjuju pravila zaštite na radu, a prvenstveno u svrhu prevencije ozljeda na radu.

Radnici, u suradnji s neposrednim nadređenim osobama poslodavca, mogu na jednostavnom tlocrtu/shemi svog radnog mjesta uočiti te na njemu označiti uvjete rada koji su uzrokovali ili mogli izazvati ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Kada smo ozlijeđeni na poslu, trebali bismo analizirati uzroke ozljeda na radu.

Neke opasnosti, štetnosti i napori uzrokuju trenutne ozljede na radu i lako ih je prepoznati i ukloniti, kao što je npr. vruća površina/termičke opasnosti.

Međutim, postoje i druge opasnosti, štetnosti i napori koje je mnogo teže prepoznati jer:

Uzrokuju ozljede unutarnjih organa, a mi toga nismo svjesni,
Uzrokuju ozljede tijekom vremena - mjeseci ili ponekad godina kasnije (profesionalne bolesti),
Izazivaju simptome koje ne povezujemo s poslom.

Koje opasnosti, štetnosti i napori mogu biti izvori ozljeda na radu?

Radni uvjeti koji uzrokuju neposredne ozljede na radu

Vruće površine, vruće ulje ili mast,
Skliski ili neravni podovi,
Nesigurne ljestve ili nedostatak osposobljavanja radnika za njihovo pravilno korištenje,
Rad na visini,
Ubrzani ritam/tempo rada,
Nezaštićeni, nesigurni i neispravni strojevi i uređaji te radna oprema,
Oštrice i drugi oštri predmeti,
Električna oprema ili električna instalacija koja je neispravna ili u kontaktu sa vodom,
Neuredna i loše održavana radna područja,
Loše dizajnirani alati i naprave,
Dizanje, prenošenje i manipulacija teškog tereta,
Neadekvatno osvjetljenje,
Vozila (automobili, traktori, viličari, ostali radni samohodni strojevi itd.),
Rad u zatvorenom prostoru,
Rovovi bez podupirača,
Neidentificirani vodovi za plin i gorivo koji mogu eksplodirati,
Kemikalije koje mogu uzrokovati opekline ili eksploziju,
Nasilje na radnom mjestu (napadi, prijetnje, verbalno zlostavljanje, pljačke) itd.

Tvari prisutne na radnom mjestu koje uzrokuju profesionalne bolesti

Boje, otapala, ljepila,
Materijali za čišćenje i održavanje,
Materijali i tvari korištene u proizvodnji,
Pesticidi,
Plin, dizel i druga goriva,
Građevinski materijali (kao što su npr. silicij i azbest u prašini) itd.

Neki od navedenih primjera uzrokuju probleme odmah, ali za neke treba vremena.

Profesionalna bolest se može dobiti kontaktom s bolesnim ljudima, predmetima i otpadom pronađenim npr. u bolnicama i drugim javnim mjestima.

Također u ovu kategoriju možemo svrstati rad na vlažnim, prljavim ili kontaminiranim radnim mjestima gdje su prisutni opasni organizmi kao što su:

Bakterije (kao npr. ona koja uzrokuje tuberkulozu),
Virusi (npr. Covid 19, HIV i virus hepatitisa).
Životinje i insekti itd.

Neki uvjeti na radnom mjestu, kao što su npr. loše dizajnirani radni prostori ili radna oprema koja je stara i neispravna može uzrokovati oštećenja dijelova tijela radnika. S vremenom, rezultati loših uvjeta na radnom mjestu mogu dovesti do kronične boli i oštećenja šake, ruke, vrata, leđa, stopala ili nogu.

Uvjeti koji mogu uzrokovati ove ozljede uključuju:

Izvođenje istog pokreta iznova i iznova/ponavljajući pokreti,
Izvođenje radova s iznenadnim opterećenjem tijela ili izvođenje radova s naglim promjenama položaja tijela,
Korištenje fizičkog napora kao što je guranje, povlačenje i podizanje,
Dugotrajni kontakt s tvrdom površinom,
Rad s vibrirajućim alatima ili radnom opremom,
Rad na način koji opterećuje tijelo, npr. saginjanje, savijanje, posezanje iznad glave ili ostajanje u jednom položaj na duže vrijeme itd.

Prevencija ozljeda na radu i profesionalnih bolesti na radnom mjestu

Podizanje svijesti o prevenciji ozljeda na radu i profesionalnih bolesti

Postoji mnogo čimbenika na radnom mjestu koji mogu stvoriti osjećaj tjeskobe, frustracije ili straha. Reakcija tijela na kronični stres može dovesti do visokog krvnog tlaka, bolesti srca i emocionalnih poremećaja.

Uzroci stresa na radnom mjestu mogu uključivati, npr.:

Radna preopterećenost ili proizvodni pritisak,
Brz i neprilagođen tempo rada,
Uznemiravanje ili diskriminacija,
Nesigurnost posla,
Rad u smjenama ili često rotiranje smjena,
Nasilje na radnom mjestu,
Nedostatak kontrole na poslu itd.

Na zdravlje radnika također mogu utjecati i fizički uvjeti radnog mjesta:

Ekstremna hladnoća ili vrućina,
Loša kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru,
Radna mjesta s previše buke od strojeva i radne opreme,
Radna mjesta s previše ili nedovoljno osvjetljenja,
Izloženost zračenju pri radu sa strojevima i radnom opremom koji proizvode zračenje poput rendgenskih uređaja, elektrolučnog zavarivanja ili pri radu s materijalima koji sadrže materijale koji zrače (medicinske djelatnosti i sl.) itd.

Slika 1. Ilustracija ozijede skladišnog radnika u skladišnom prostoru

Istraživanje uzroka ozljeda na radu

Za prevenciju profesionalnih bolesti ili ozljeda na radu potrebno je identificirati sve moguće uzroke, doći do temeljnog uzroka problema i ako je moguće, jednom zauvijek eliminirati opasnost, štetnost ili napor.

Postoje mnogi radni uvjeti za koje ne znamo da su opasni. Neki od primjera su vrlo brz tempo rada, rad na način suprotan pravilima zaštite na radu, korištenje nepoznate radne opreme ili rukovanje opasnim tvarima bez odgovarajućeg zdravstvenog pregleda radnika, osposobljavanja radnika ili korištenja osobnih zaštitnih sredstava.

Ako na radnom mjestu imamo visoku razinu buke ili slabo osvjetljenje, ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest može doći i s vremenom, odnosno radnici mogu trajno izgubiti sluh ili vid. Npr. loša osvijetljenost i prekomjerna buka na radnom mjestu su štetnosti, a ako pri izloženosti takvim i sličnim situacijama radnici ne mogu reći svojim nadređenima o tim problemima, onda ovaj nedostatak komunikacije postaje velika opasnost za posao.

Za zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika, odnosno zaštitu na radu općenito, potrebno je identificirati faktore kao što su npr. tempo rada i radno opterećenje, da li su strojevi i radna oprema redovito održavani, da li su primjereni radni uvjeti (kao što su higijena radnog mjesta i drugi fizikalni čimbenici radnog okoliša - temperatura, relativna vlažnost i brzina strujanja zraka, osvijetljenost, buka i vibracije i pronaći način kako dobro informirati radnike o mogućim opasnostima, štetnostima i naporima na njihovom radnom mjestu.

Da bi primjereno prevenirali ozljede na radu ili profesionalne bolesti moramo si nekoliko puta postaviti pitanje: ZAŠTO?

Zašto se nesreća na radu dogodila ili zamalo dogodila, ili zašto se radnik ozlijedio ili obolio na radnom mjestu?

Npr. recimo da je „Radnik“ ozlijedio oči jer nije koristio osobna zaštitna sredstva, odnosno zaštitne naočale, trebali bi si postaviti sljedeća pitanja:

Zašto „Radnik“ nije koristio zaštitne naočale?

…Jer mu nisu dobro prijanjale i pristajale…

Zašto „Radnik“ nije imao zaštitne naočale odgovarajuće veličine?

...Zato što nije znao da postoje različite veličine zaštitnih naočala…

Zašto „Radnik“ nije znao?

...Zato što nije prošao osposobljavanje radnika za rad na siguran način niti je upoznat s procjenom rizika i programom osposobljavanja radnika...
... Zato što poslodavac niti odgovorne osobe poslodavca nisu osigurali provođenje osposobljavanja radnika za zaštitu na radu, izrade procjene rizika i programa osposobljavanja radnika…
...Zato što ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu nikada nije pitao „Radnika“ da li je sve u redu sa zaštitnim naočalama i da li dobro prijanjaju, odnosno pristaju…

Koja su najučinkovitija rješenja provođenja pouzdane zaštite na radu?

Trebamo razlikovati dvije vrste rješenja za zaštitu na radu, odnosno zaštitu zdravlja i sigurnosti svih radnika:

Rješenja koja mijenjaju ponašanje radnika.
Rješenja koja mijenjaju uvjete rada, kao i stav i ponašanje svih radnika.

Najučinkovitija rješenja su ona koja mijenjaju radne uvjete koji će svim radnicima omogućiti sigurnije djelovanje i obavljanje svojih svakodnevnih aktivnosti i poslova prilagođene radnom mjestu i obratno. U primjeru koji smo prethodno objasnili, umjesto prekoravajući „Radnika“, najučinkovitija rješenja bila bi osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način, upoznati ga s procjenom rizika i programom osposobljavanja radnika te održavati redovitu kontrolu i komunikacija sa svim radnicima.

Promjene koje uklanjaju temeljni uzrok problema su rješenja koja pomažu u sprječavanju daljnjih nesreća na radu koje mogu prouzročiti ozljedu na radu ili profesionalnu bolest.

Slika 3. Ilustracija pružanja prve pomoći ozlijeđenom radniku

Prava i obveze radnika, poslodavca i ovlaštenika poslodavca u pogledu zaštite na radu, odnosno zaštite zdravlja i sigurnosti radnika

U Republici Hrvatskoj postoje zakoni i podzakonski akti koji su osmišljeni zaštititi zdravlje i sigurnost radnika te regulirati obveze iz područja zaštite na radu:

Ovi zakoni i podzakonska regulativa reguliraju odnos između poslodavaca i radnika.

Temeljem važećeg Zakona o zaštiti na radu, poslodavac ima odgovornost osigurati sigurno radno mjesto za radnika. Zauzvrat, radnici bi trebali aktivno sudjelovati u provođenju svih internih akata na temu programa zdravlja i zaštite na radu koje je izradio poslodavac.

Radnici imaju tri osnovna prava:

Pravo na znanje iz zaštite na radu,
Pravo na djelovanje i obavješćivanje iz zaštite na radu,
Pravo radnika na zaštitu na radu.

Pravo na znanje iz zaštite na radu

Radnici imaju PRAVO ZNATI:

Njihova prava i odgovornosti,
Opasnosti, štetnosti i napore prisutne na njihovom radnom mjestu,
Zakoni i podzakonski akti koji ih „štite“,
Sve o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima drugih radnika.

Radnici također imaju pravo na osposobljavanje radnika za rad na siguran način na isključivi trošak poslodavca. Navedeno osposobljavanje uključuje, između ostalog, smjernice kako svoj posao obavljati na siguran način te kako spriječiti ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Pravo na djelovanje i obavješćivanje iz zaštite na radu

Radnici imaju PRAVO NA DJELOVANJE I OBAVJEŠĆIVANJE i to:

Razgovaranje s nadređenim ili poslodavcem o stvarnoj ili percipiranoj opasnosti, štetnosti ili naporu.
Tražiti od poslodavca da eliminira opasnosti, štetnosti ili napore na radu na koje mogu utjecati.
Sudjelovanje predstavnika radnika (povjerenika radnika za zaštitu na radu) u odboru za zaštitu na radu.
Razgovaranje sa suradnicima kako bi pronašli sličnosti u poslu ili određenu situaciju i kako to može utjecati na njihov život i zdravlje.
Podnošenje prijave Državnom inspektoratu (DIRH) i drugim vladinim agencijama u slučaju jasnog kršenja zakonske regulative od strane poslodavca i odgovornih osoba poslodavca. Prijavu državnom inspektoratu mogu podnijeti potpuno anonimno.
Sudjelovanje u provedbi inspekcijskog nadzora svojeg radnog mjesta i biti obaviješteni o rezultatima nadzora.

Pravo radnika na zaštitu na radu

Radnici imaju PRAVO NA ZAŠTITU NA RADU. To znači da imaju pravo raditi na sigurnom i zdravom radnom mjestu na kojem se primjenjuju pravila zaštite na radu.

Poslodavac je zakonski odgovoran za osiguranje radnog mjesta bez opasnosti po život i zdravlje radnika s obzirom na određeni rizik. Radno mjesto treba biti u skladu s pravilima i propisima koje utvrđuje zaštita na radu, odnosno regulativa koja uređuje to područje.

Primjeri obveza poslodavca iz područja zaštite na radu:

Redovito provjeravati radne uvjete u svrhu prepoznavanja i otklanjanja potencijalne opasnosti po život i zdravlje i osigurati da se važeći sigurnosni propisi provode.
Provjeravanje i kontrola imaju li radnici i znati li koristiti alate i radnu opremu na ispravan način.
Osigurati upute za rad na siguran način, sigurnosne upute i znakove sigurnosti, obavijesti, upozorenja, uzbunjivanja.
Izraditi procjenu rizika i program osposobljavanja radnika.
Označiti spremnike kemijskih proizvoda i navesti detaljne informacije o opasnostima povezanim s korištenim materijalima na radnom mjestu.
Omogućiti liječničke preglede i osposobljavanje radnika iz zaštite na radu prema zahtjevima radnog mjesta, temeljem procjene rizika i temeljem zakonske regulative iz područja zaštite na radu.
Prijaviti svaku ozljedu na radu na propisani način i u propisanim rokovima.
Dokumentirati sve nesreće, nezgode, ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Ne diskriminirati radnike koji ostvaruju svoja prava temeljem zakonske regulative.

Pomoć radnicima prilikom povratka na posao nakon ozljede na radu

Preporučujemo da poslodavci izrade preventivni plan koji se odnosi na zdravlje i sigurnost, odnosno zaštitu na radu u kojem bi se uspostavile pravila za radnike koji se vraćaju na posao nakon pretrpljene ozljede na radu.

Preventivni plan trebao bi uključivati:

Jednostavan način za prijavu incidenata i nezgoda, uključujući napore kako bi se osiguralo da radnici mogu slobodno odmah prijaviti ozljedu na radu bez negativnih posljedica po njih.
Potpora ozlijeđenim radnicima.
Jednostavan način da se ozlijeđeni radnici vrate na posao, uključujući jasne politike i procedure, npr. dodjeljivanje „lakših“ dužnosti itd.

Primjeri obveza radnika iz područja zaštite na radu:

Traženje informacija o sustavu i ustroju zaštite na radu koji se primjenjuju na njihovom radnom mjestu.
Koristiti osobnu zaštitnu opremu i osobna zaštitna sredstva koja im je dodijeljena.
Obavijestiti svog nadređenog o svim opasnim uvjetima.
Obavijestiti svog poslodavca ili ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu o bilo kakvoj ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti.
Odgovorno koristiti svoja zakonska prava i odgovornosti.
Razumjeti kako su sigurnost i zdravlje na radnom mjestu, odnosno zaštita na radu dio cjelokupnog zdravlja čovjeka.

Radnici bi trebali moći otići kući zdravi kako bi bili vitalni dio njihovih obitelji i zajednica općenito. Za radnike je važno poznavati prava koja ih „štite“, ali isto tako i svoje odgovornosti, kao i pronaći najbolji način kako sudjelovati u učinkovitoj provedbi zaštite na radu na svojem radnom mjestu i radnom okruženju.

Koje radnje poslodavci i radnici mogu poduzeti da zaštite zdravlje i sigurnost na radu svojih radnika?

Naučite radnike o njihovim pravima i obavezama.
Naučite radnike sve o opasnostima, štetnostima i naporima na njihovom radnom mjestu.
Potražite informacije od stručnjaka zaštite na radu kako bi mogli razumjeti potencijalni problem što potpunije.
Dokumentirajte problem.
Odmah prijavite ozljede na radu na propisani način.
Razmotrite temeljne uzroke ozljeda na radu kako biste došli do učinkovitih rješenja problema.
Razgovarajte sa suradnicima kako bi svi bili svjesni i upoznati sa potencijalnim opasnostima.
Razgovarajte međusobno (svi sudionici radnog procesa) i predložite praktična i sigurna rješenja.
Zatražite pomoć od pravne osobe koja ima ovlaštenja iz područja zaštite na radu.