ABC zastita logo
Baza znanja

Ozljeda na radu i profesionalna bolest

Baza znanja

Ozljeda na radu i profesionalna bolest

Prema Zakonu o zaštiti na radu ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojem obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad. Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca, a smatra se da potječe od rada, poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

Ozljede na radu su ozljede ili bolesti koje se dogode u vezi s poslom zaposlenika. Većina europskih država sužava definiciju ozljede na radu na onu koja "proizlazi iz i tijekom zaposlenja" kako bi spriječila zaposlenike da traže naknadu za ozljede koje nisu izravno uzrokovane poslom. 

Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

Zašto se događaju ozljede na radu?

Općenito, ozljeda na radu događa se jer npr. radnikov radni okoliš nije zadovoljavajući (prostori i prostorije namijenjene za rad su opasne i nesigurne, radna oprema, strojevi i uređaji i sl. su neispravni ili je radna okolina kontaminirana opasnim kemikalijama itd.). 

Osim navedenog, poslovi koji npr. zahtijevaju ponavljajuće pokrete ili pokrete radnika pod velikim opterećenjem (npr. rad u tvornicama – rad na pokretnim trakama/transporterima ili svakodnevno podizanje teških tereta) mogu uzrokovati ozljede.

Vrste ozljeda na radu

Najčešći primjeri ozljeda na radu

Vrste ozljeda na radu i bolesti koje se mogu "nadoknaditi" u određenom vremenskom razdoblju uključuju stanja koja se razvijaju tijekom vremena zbog loših radnih uvjeta (npr. određena kardiovaskularna, probavna stanja i stanja povezana sa stresom).

Osim toga, ozljede radnika (uključujući ozljede uslijed npr. poskliznuća i pada, ozljede mozga, ozljede leđne moždine i druge) uzrokovane nesrećom na poslu, a koje se ne mogu "nadoknaditi" u određenom vremenskom razdoblju također tretiramo ozljedama na radu.

Konačno, neka trenutna psihološka ili emocionalna stanja koja proizlaze iz npr. "neprijateljske" atmosfere (mobbingbullying itd.) na radnom mjestu mogu se tijekom određenog vremena kompenzirati.

Ozljede na radu događaju se u mnogo različitih konteksta. Bilo koja od sljedećih vrsta ozljeda na radu može ozbiljno i trajno ugroziti sposobnost radnika za normalan rad i život. Osim što su bolne, ozljede mogu ugroziti potencijal zarade i financijsku sigurnost obitelji ozlijeđenog radnika.

Padovi i druge traumatske ozljede

Padovi su česti među npr. građevinskim radnicima, radnicima održavanja, radnicima u tvornicama itd. Mnoge građevinske nesreće uključuju padove s neispravnih ljestava ili skela. Pad s većih visina može prouzročiti lomove kostiju, može uzrokovati unutarnje ozljede, a u najgorim slučajevima rezultirati trajnom paralizom ili smrću.

Radnici koji dožive takve ozljede mogu očekivati ​​da će propustiti značajan vremenski period van posla u vremenu dok se oporavljaju, a mnogi se nažalost nikada ne mogu vratiti na svoje radno mjesto zbog posljedica zadobivenih ozljedom na radu.

Ozljeda na radu gradevinskog radnika

Slika 1. Ilustracija ozljede građevinskog radnika - pad s ljestava

Ozljede od ponavljajućih pokreta

Ozljede ponavljajućih kretnji rezultat su stalnog izvođenja jednog karakterističnog pokreta. Npr. mnogi radnici koji dane provode tipkajući za tipkovnicom računala bez odgovarajuće ergonomske zaštite pate od sindroma karpalnog tunela, zbog čega mnogi nisu sposobni tipkati dulje vrijeme. Poslodavci su dužni predvidjeti takve rizike i osigurati odgovarajuću zaštitu svojim zaposlenicima.

Uvjeti kronične izloženosti

Mnogi visokorizični poslovi - poslovi s visokim rizikom, uključuju izloženost otrovnim tvarima. Radnici u npr. kemijskoj i srodnoj industriji čiji poslovi zahtijevaju rad s opasnim kemikalijama, lužinama i mineralima imaju pravo na odgovarajuću sigurnosnu opremu i druge zaštitne mjere za sprječavanje bolesti uslijed kronične izloženosti.

Klasičan primjer ovog scenarija je izloženost azbestu. Oni koji su bili izloženi azbestu sredinom ili krajem 20. stoljeća od tada su razvili "azbestozu" i druge po život opasne zdravstvene probleme i bolesti jer nisu bili dovoljno zaštićeni.

Psihičke i emocionalne traume

Nisu sve ozljede na radu fizičke prirode. Mnogi radnici razvijaju teške psihičke probleme zbog prirode svog posla. Kako smo već napomenuli "neprijateljsko" radno okruženje, u kojem su neki radnici žrtve diskriminacije ili zlostavljanja na temelju spola, rase, seksualne orijentacije, vjere ili drugih čimbenika, može biti psihički i emocionalno razorno. Mnogi radnici na izrazito opasnim poslovima ili poslovima s visokim stresom razvijaju poremećaje povezane sa stresom koji zahtijevaju skupo liječenje i onemogućuju im nastavak rada.

Česti uzroci ozljeda na radu

Poslodavci su dužni održavati sigurno radno mjesto za svoje zaposlenike, ali mnogi to ne čine, pa se zbog toga radnici svake godine ozljeđuju. Koristite ove kratke smjernice i primjere kako biste identificirali opasnosti, štetnosti i napore na radnom mjestu i utvrdili jesu li vaši radnici izloženi riziku.

Neispravna ili opasna radna oprema - strojevi i uređaji

Jedan od najčešćih uzroka ozljeda na radu je neispravna ili opasna oprema - strojevi i uređaji. Radna oprema, odnosno strojevi i uređaji mogu biti opasni ako su npr. loše projektirani, proizvedeni, sastavljeni ili popravljeni/prepravljeni.

Sve, od kompliciranih teških strojeva i električnih alata do ljestava i skela, može uzrokovati ozljede koje onesposobljavaju ili imaju smrtni ishod u određenim okolnostima. Ove vrste nesreća na radu osobito su česte na gradilištima i industrijskim mjestima.

Nezgode s motornim vozilima

Motorna vozila sastavni su dio poslova mnogih ljudi, a gdje su motorna vozila, uvijek postoji rizik. Te nesreće mogu uzrokovati npr. nesavjesni vozači ili kvarovi vozila. Često su ozbiljne, a ponekad i smrtonosne.

Nedovoljne sigurnosne smjernice – upute

Sva radna mjesta moraju uspostaviti i provoditi odgovarajuće sigurnosne smjernice - upute za rad na siguran način kako bi zaštitili svoje zaposlenike. Radna mjesta na za koja se to ne primjenjuje gotovo su uvijek opasna.

Nedovoljno osposobljavanje radnika za rad na siguran način

Mnogi radnici ozlijeđeni su svake godine jer oni ili njihovi suradnici nisu prošli osposobljavanje radnika za rad na siguran način koje je potrebno za poticanje sigurnog radnog mjesta. Svi poslodavci dužni su temeljito osposobiti svoje zaposlenike kako bi izbjegli ozljede.

Radnici koji nisu dovoljno osposobljeni iz područja zaštite na radu ili se od njih traži da obavljaju poslove za koje nisu kvalificirani izlažu sebe i druge riziku. 

Nepromišljeno ponašanje radnog kolege

Radnici mogu ozlijediti svoje suradnike kada se ponašaju nepromišljeno ili pod nečijim utjecajem unatoč temeljitim osposobljavanju za rad na siguran način i odgovarajućim smjernicama, odnosno uputama za rad na siguran način.

U tim slučajevima mogu odgovarati nesavjesni pojedinci, ali i njihovi nadređeni ili oni koji su ih angažirali.

Pravo radnika na sigurno radno mjesto

Svi radnici imaju pravo na zaštitu na radu i primjereno sigurno i zdravo radno mjesto u kojem nisu izloženi nepotrebnom riziku od ozljeda ili bolesti.

Odgovornost je poslodavaca, koji profitiraju od rada svojih zaposlenika, osigurati takvo okruženje. To uključuje održavanje radnog mjesta slobodnim od uzročnika bolesti, kao i opasnih uvjeta koji bi mogli uzrokovati slučajnu ozljedu kao što je npr. pad s visine.

Ako je određeno radno mjesto samo po sebi opasno, poslodavac mora osigurati odgovarajuće sigurnosne mjere koje, ako se poštuju, čime smanjuju rizik na prihvatljivu razinu.

Ozljedom na radu prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju smatra se:

  • Ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznog kondicijskog treninga uz održavanja psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladnom posebnim propisima.

Bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ozljeda nastala na način koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ozljeda, odnosno bolest koja nastane kod osigurane osobe u posebnim okolnostima definiranim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti

U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja temeljem Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, osiguranicima osigurava se:

2.   Pravo na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika koju provode doktori specijalisti medicine rada, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i posebnim zakonima te pravilnicima donesenim na temelju tih zakona.

Prava za slučaj priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti:

2.1. Pravo na zdravstvenu zaštitu.

2.2. Pravo na novčane naknade:

2.2.1. Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

2.2.2. Pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu zbog priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti.

2.2.3. Pravo na naknadu za pogrebne troškove.

Postupak utvrđivanja i priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

U postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest utvrđuju se uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se ozljeda ili bolest mogla priznati za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, s time da prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti mora biti podnijeta u rokovima utvrđenim Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokreće se podnošenjem prijave o ozljedi na radu odnosno profesionalnoj bolesti sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokrenut će se pri nadležnom regionalnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - HZZO odnosno nadležnoj područnoj službi Zavoda, prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe na pisani zahtjev ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe, odnosno člana obitelji u slučaju smrti osigurane osobe, kojoj se prema Zakonu osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede odnosno bolesti za ozljedu na radu može pokrenuti i nadležni regionalni ured odnosno nadležna područna služba ako sazna za činjenice i okolnosti nastanka ozljede odnosno bolesti osigurane osobe na radu ili u vezi s radom.

Postupak utvrđivanja i priznavanja druge/drugih bolesti kao posljedica već priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti

Posljedica priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti je oštećenje zdravlja izraženo određenom dijagnozom po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti nastala kao direktna posljedica već priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti za koju postoji medicinska dokumentacija temeljem koje je vidljiva dinamika bolesti za koju je poznato da je takvo oštećenje moguće ili je ono očekivano i kod pravilno provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije.

Posljedicom priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti ne smatra se oštećenje zdravlja koje je nastalo zbog toga što se osigurana osoba nije pridržavala uputa nadležnog doktora vezanih uz liječenje.

Pod posljedicom priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti ne podrazumijeva se dopunska dijagnoza/dijagnoza priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti, koja dijagnoza/dijagnoze je nastala istom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću, ali nije istovremeno i verificirana prilikom priznavanja ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti. Postupak priznavanja dopunske dijagnoze/dijagnoza provodi se temeljem zahtjeva osigurane osobe ili njenog izabranog doktora opće/obiteljske medicine.

Ako izabrani doktor opće/obiteljske medicine ocjeni da se radi o oštećenju zdravlja kao posljedici koja je sa medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezana sa već priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću, osigurana osoba ima pravo pokrenuti postupak utvrđivanja i priznavanja takve posljedice.

Postupak se pokreće na osnovi zahtjeva osigurane osobe koji se podnosi regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - HZZO-a prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe, u roku od 8 dana od kada je osigurana osoba primila pisano mišljenje izabranog doktora.

Osigurana osoba dužna je uz zahtjev priložiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, presliku osobnog zdravstvenog kartona koji se vodi kod izabranog doktora, ovjerenu Prijavu o ozljedi na radu odnosno ovjerenu Prijavu o profesionalnoj bolesti, odnosno rješenje o priznatoj ozljedi na radu odnosno profesionalnoj bolesti i mišljenje izabranog doktora.

Postupak utvrđivanja i priznavanja oštećenja zdravlja koje je sa medicinskog stajališta uzročno - posljedično povezano s priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću može pokrenuti zahtjevom i izabrani doktor opće/obiteljske medicine, kao i nadležni regionalni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - HZZO-a, odnosno područna služba Zavoda prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe po službenoj dužnosti po primitku dokaza odnosno medicinske dokumentacije koja upućuje na postojanje posljedice priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Obvezno se pribavlja nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, da li se radi o oštećenju zdravlja označenom određenom dijagnozom/dijagnozama po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti kao posljedici koja je s medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezano s priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalno bolešću.

Radi utvrđivanja činjenica u postupku može se tražiti i mišljenje nadležnog doktora specijaliste medicine rada kao i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu - HZZZSR.

Na osnovi provedenog postupka osiguranoj osobi izdaje se rješenje u upravnom postupku kojim se odlučuje o priznavanju, djelomičnom priznavanju ili nepriznavanju oštećenja zdravlja kao posljedici koja je s medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezana s već priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti, a osnovom kojeg joj pripadaju ili ne pripadaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Osiguranoj osobi priznaju se prava od dana zaprimanja u nadležnom regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - HZZO, odnosno s danom zaprimanja dokaza odnosno medicinske dokumentacije u nadležnom regionalnom uredu odnosno područnoj službi Zavoda kada se postupak pokreće po službenoj dužnosti.

Rješenje se dostavlja osiguranoj osobi i njenom poslodavcu, kao i izabranom doktoru opće/obiteljske medicine, nadležnom doktoru specijalisti medicine rada, Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu HZZZSR i nadležnom tijelu za inspekciju rada.

Osigurana osoba za koju nije pokrenut postupak za utvrđivanje i priznavanje posljedica koje su s medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezane s priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću u roku od 3 godine od proteka roka, gubi pravo na pokretanje ovog postupka.

Ozljeda na radu skladisnog radnika

Slika 2. Ilustracija ozijede skladišnog radnika u skladišnom prostoru

Karakteristika ozljede na radu

Razina i način obvezatne prijave ozljede na radu ovisi o karakteristici same ozljede. Poslodavac je obvezan obavijestiti Državni inspektorat - DIRH o smrtnoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, kao i u slučaju ozljede zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržava na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici.

Drugim riječima, ako se pozove hitna pomoć ili radnika kolege odvezu u bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu te mu tamo liječnici obave pregled, izvrše šivanje rane, stave gips na prelomljeni dio tijela i nakon toga otpuste, ne kontaktira se Državni inspektorat - zaštita na radu. Ako radnik ostane na operaciji ili promatranju, odnosno ukoliko prenoći u bolnici ili drugoj zdravstvenoj ustanovi tada je potrebno odmah obavijestiti Državni inspektorat - zaštita na radu ili nazvati na jedinstveni telefonski broj za hitne službe 112.

Iako se u zakonima ne navodi definicija u kontekstu težine ozljede, prilikom analiza i prijava ozljeda na radu primjenjuje se sljedeća podjela:

  • Laka ozljeda na radu (nema opasnosti za život, beznačajno ili lako oštećenje organa, funkcija održana ili privremeno neznatno smanjena, radna sposobnost održava-ogrebotine, manje modrice, nagnječenja, posjekotine.
  • Teška ozljeda na radu (potencijalna ili stvarna opasnost za život, značajno ili trajno oštećenje ili uništenje organa, privremena ili trajna nesposobnost za rad, unakaženije – amputacija, veća nagnječenja ili zgnječenje organa, višestruke ozljede, prijelomi, oštećenja velikih žila i živaca.
  • Skupna ozljeda na radu (ozljeda dviju ili više osoba).
  • Smrtna ozljeda na radu (smrt).

Analiza ozljeda na radu

Na godišnjoj razini provodi se analiza ozljeda na radu u Republici Hrvatskoj. Analizu provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Izvor podataka su prijave ozljeda na radu dostavljene Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) te izvješće o ozljedama na radu sa smrtnih ishodom Državnog inspektorata.

Analiziraju se sve ozljede prijavljene HZZO-u, bez obzira na to jesu li priznate ili ne od strane HZZO-a. Za izračun stope ozljeda na radu na 1000 zaposlenih prema području djelatnosti u kojima su radili ozlijeđeni radnici te stope ozlijeđenih prema zanimanjima rabe se godišnji podatci Državnog statističkog zavoda (DZS).

Postupak je standardiziran, a analiziraju se i prikazuju među ostalim sljedeći podatci:

  • Broj prijavljenih ozljeda i stopa ozljeda na 1000 zaposlenih po županijama (sukladno ESAW metodologiji),
  • Broj prijavljenih ozljeda i stopa ozljeda na 1000 zaposlenih prema spolu (sukladno ESAW metodologiji),
  • Broj prijavljenih ozljeda na radu prema dobnim skupinama radnika i mjestu nastanka,
  • Broj prijavljenih ozljeda prema osnovi osiguranja radnika (sukladno ESAW metodologiji),
  • Broj prijavljenih ozljeda i stopa ozljeda na 1000 zaposlenih na mjestu rada prema zanimanju (sukladno NKZ 10),
  • Broj prijavljenih ozljeda i stopa ozljeda na 1000 zaposlenih prema djelatnosti poslodavca (sukladno NKD 2007),
  • Broj prijavljenih ozljeda na mjestu rada prema veličini poslodavca (sukladno ESAW metodologiji),
  • Broj prijavljenih ozljeda na mjestu rada prema radnom procesu pri kojem se dogodila ozljeda sukladno ESAW metodologiji),
  • Broj prijavljenih ozljeda na mjestu rada prema radnom procesu pri kojem se dogodila ozljeda (sukladno ESAW metodologiji),
  • Povezanost specifične radne aktivnosti i materijalnih sredstava s obzirom na broj prijavljenih ozljeda na mjestu rada (sukladno ESAW metodologiji),
  • Povezanost poremećaja radnog procesa i materijalnih sredstava s obzirom na broj prijavljenih ozljeda na mjestu rada (sukladno ESAW metodologiji),
  • Povezanost kontakta-načina ozljeđivanja i materijalnih sredstava s obzirom na broj prijavljenih ozljeda na mjestu rada (sukladno ESAW metodologiji),
  • Broj prijavljenih ozljeda na mjestu rada prema težini ozljeda (sukladno obrascu Prijava o ozljedi na radu),
  • Prijavljene ozljede na mjestu rada prema vrsti ozljede (sukladno ESAW metodologiji),
  • Prijavljene ozljede na mjestu rada prema ozlijeđenom dijelu tijela (sukladno ESAW metodologiji),

U obavljanju djelatnosti propisane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zaštiti na raduSlužba za medicinu rada HZJZ-a obvezana je pratiti stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i kroz analizu ozljeda na radu. Izvor podataka za analizu ozljeda na radu su prijave ozljeda na radu koje su ispunili poslodavci i dostavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, radi ostvarivanja prava utvrđenih Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Jedan primjerak prijave ozljede na radu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dostavlja Službi za medicinu rada HZJZ-a.

Od početka 2013. godine na snazi je novi obrazac prijave ozljede na radu koji sadrži podatke o ozljedi na radu sukladne metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (ESAW metodologija) jer je Republika Hrvatska od početka punopravnog članstva u EU obvezna dostavljati podatke o ozljedama na radu Europskom uredu za statistiku u obliku koji je sukladan ESAW metodologiji.

Slijedom navedenog Služba za medicinu rada HZJZ-a analizira podatke o ozljedama na radu koje su se dogodile na mjestu rada po parametrima koji su sukladni metodologiji Europske statistike ozljeda na radu a to su:

  • mjesto i vrijeme ozljeđivanja,
  • podaci o radniku koji je ozlijeđen (spol, državljanstvo, zaposlenički status, zanimanje, osposobljenost radnika iz zaštite na radu i dr.),
  • podaci o poslodavcu (djelatnost i veličina poslodavca kod kojeg je zaposlen ozlijeđeni radnik),
  • podaci o vrsti ozljede i ozlijeđenom dijelu tijela, poslu koji je obavljan i prostoru u kojem je obavljan posao kada se radnik ozlijedio, prema specifičnoj aktivnosti i poremećaju koji ja doveo do ozljede, načinu nastanka ozljede i materijalnim sredstvima koja su pri tom korištena ili sudjelovala u ozljedi,
  • medicinski pokazatelji (ozlijeđeni dio tijela) i pojedinačna analiza za područja djelatnosti u kojima se ozlijedila većina radnika u odnosu na ukupan broj analiziranih ozljeda.

Na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku o broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj po granama djelatnosti i podatka o broju ozljeda na radu prijavljenih Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje Služba za medicinu rad HZJZ-a izračunava i stopu ozljeda na radu na 1000 zaposlenih.

Međunarodne preporuke vezane uz ozljede na radu

Nesreća na radu je događaj nastao tijekom rada koji može rezultirati sa: 

  • smrtonosnom ozljedom na radu,
  • nesmrtonosnom ozljedom na radu.

Ozljeda na radu je:

  • smrt,
  • ozljeda ili bolest nastala kao posljedica nesreće na radu.

Smrtonosna ozljeda na radu je:

  • ozljeda na radu sa smrtnim ishodom.

Nesreća na putu sa ili na posao:

Nesreća koja je nastala na izravnom putu radnika između mjesta rada i:

  • mjesta prebivališta/boravišta radnika,
  • mjesta radnika gdje se prehranjuje,
  • mjesta radnika gdje podiže naknadu za rad, a koje rezultira smrtnim ishodom ili ozljedom i gubitkom radnog vremena. Prometne nesreće koje se dogode tijekom radnog vremena i koje se dogode za vrijeme aktivnosti vezanih uz radne obveze smatraju se nesrećama na radu.

Radna nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu je:

  • nesposobnost obavljanja normalne radne aktivnosti.

Gubitak radnog vremena uzrokovano ozljedom na radu:

  • broj izgubljenih dana koji se broji uključivo sa danom nakon dana u kojem je nastala nesreća, uzevši u obzir kalendarske dane, vikende, radne smjene ili radne dane.

Temeljem Okvirne direktive o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu, pokrenut je godine 1990. projekt ESAW (engl. European Statistics on Accidents at Work) u svrhu harmonizacije podataka o ozljedama na radu za sve ozljede zbog kojih je radnih izbivao s posla tri ili više dana. Cilj projekta bio je prikupiti podatke diljem Unije i oformiti bazu podataka.

Naime, usporedivost podataka o ozljedama na radu preduvjet je za praćenje kretanje u zdravlju i zaštiti na radu u Uniji kao i za promoviranje prevencije ozljeda kako na razini Unije tako i u svakoj članici pojedinačno.

U sklopu projekta donesena je i zajednička ESAW metodologija. Sukladno metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (engl. European Statistics on Accidents at Wortk Methodology, ESAW Methodology), ozljeda na radu se definira kao zaseban događaj u roku rada koji je doveo do fizičkog ili mentalnog oštećenja. To uključuje slučajeve akutnog trovanja, nasilno ponašanje drugih osoba kao i ozljede nastale u toku rada izvan poslodavca, čak i one koje je prouzročila treća osoba.

Ozljede nastale kao posljedica namjernog samoozljeđivanja, nesreće na putu sa i na posao te nesreće kojima je u podlozi zdravstveno stanje radnika ili profesionalna bolest prema ESAW metodologiji nisu ozljede na radu. Izraz „u toku rada“ označava radnje tijekom neke radne aktivnosti ili tijekom vremena provedenog na poslu. Uključene su i prometne nesreće vezane uz obavljanje radnih zadataka.

Ozljeda sa smrtnih ishodom definirana je kao ozljeda koja dovodi do smrti ozlijeđenog radnika unutar godine dana od nastanka ozljede.

Ozljede sa smrtnih ishodom evidentiraju se u svim zemljama članicama. U nekim članicama postoji vremensko ograničenje razdoblja od dana nastupa ozljede do dana smrtnog ishoda. To vremensko ograničenje varira od „smrt nastupila isti dan“ (Nizozemska), zatim „unutar 30 dana od ozljede“ (Njemačka) sve do slučajeva gdje takvih ograničenja nema (Belgija, Grčka, Francuska, Italija, Luksemburg, Austrija, Švedska i Norveška). Kod ostalih članica ograničenje jest unutar godine dana (Španjolska 1,5 godina) od dana nesreće.

Prema ESAW metodologiji evidentiraju se samo ozljede na radu koje su za posljedicu imale odsutnost radnika s posla dužu od tri kalendarska dana. Pri tome se u obzir ne uzima dan nastanka ozljede, već samo puni radni dani odsutnosti s posla.

Tako, „više od tri dana“ znači „najmanje četiri puna dana odsutnosti“ što znači da se u obzir uzimaju samo ozljede pri kojima je povratak na posao uslijedio najranije petog dana od dana nastanka ozljede ili kasnije. U skladu s time, „broj izgubljenih dana“ broji se počevši od četvrtog dana ukoliko je povratak na posao uslijedio petog dana od dana nastanka ozljede, od petog dana ukoliko je povratak na posao uslijedio šestog dana od dana nastanka ozljede, itd.

Na nacionalnom nivou zemalja članica kriterij „što se smatra ozljedom na radu“ variraju od ozljeda koje za posljedicu uopće nisu imale odsutnost radnika s posla pa do onih s odsutnošću dužom od tri dana. Zemlje članice uzimaju iz nacionalnih podataka one ozljede koje su rezultirale odsutnošću s posla dužom od tri dana te ih dostavljaju Europskom statističkom uredu.

Smatra se kako se ozljede koje su rezultirale izostankom s posla dužim od tri dana češće prijavljuju od onih s kraćim izostankom. Osim toga i Okvirna direktiva o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu propisuje obvezu poslodavcima da vode evidencije o ozljedama na radu koje su za posljedicu imale izostanak radnika s posla duži od tri dana, stoga su upravo te ozljede u fokusu ESAW metodologije.

Pruzanje prve pomoci ozlijedenom radniku

Slika 3. Ilustracija pružanja prve pomoći ozlijeđenom radniku

ILO (International Labour Organization) i ozljede na radu

ILO Konvencija br. 121

Konvencija br. 121 Međunarodne organizacije rada (ILO-International Labour Organization) o davanjima za slučaju nesreće na poslu i profesionalnih bolesti iz 1964. godine, obuhvaća sve ozljede koje nastaju kao posljedica rada ili tijekom rada (ozljede tijekom proizvodnje ili na putu sa i na posao).

Konvencijom br. 121 obuhvaćene su također i sve profesionalne bolesti.

Profesionalne bolesti su bolesti u potpunosti uzrokovane dužim, neposrednim štetnim utjecajem procesa rada i uvjeta rada, a obilježava ih izrazita i specifična povezanost sa zanimanjem, odnosno djelovanjem štetnosti na radnom mjestu.

Profesionalna bolest najčešće je uzrokovana jednim uzročnim čimbenikom, za kojeg je poznato i dokazano da uzrokuje upravo takvu bolest. Težina bolesti odgovara razini i trajanju izloženosti te se profesionalne bolesti uglavnom pojavljuju nakon višegodišnje ekspozicije štetnom čimbeniku.

Bolesti vezane uz rad su bolesti uzrokovane s više uzročnih čimbenika, pri čemu je radno mjesto samo jedan od mogućih uzročnika. Budući da radni uvjeti nisu jedini i nedvojbeni uzročnik zdravstvenih oštećenja, takve bolesti se ne smatraju profesionalnima, nego bolestima vezanima uz rad.

Bolesti pogoršane radom su bolesti koje nisu uzročno povezane s radnim mjestom, dakle radni procesi i uvjeti rada nisu jedan od uzročnika, ali ih oni mogu bitno pogoršati.

Profesionalne bolesti je važno razlikovati od bolesti vezanih uz rad i bolesti pogoršane radom, jer za razliku od profesionalnih bolesti, na temelju bolesti vezanih uz rad i bolesti pogoršanih radom ne mogu se ostvariti posebna prava u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Algoritmi za utvrđivanje profesionalnih bolesti

Dijagnosticiranje profesionalnih bolesti je interdisciplinarni proces koji zahtijeva posebna znanja iz medicine i srodnih područja povezanih sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu, stoga je obrada i postavljanje dijagnoze profesionalne bolesti u nadležnosti specijalista medicine rada. Postupak priznavanja profesionalne etiologije bolesti provodi se prama Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti i Zakonu o listi profesionalnih bolesti, a provodi se prema kriterijima suvremene medicine rada.

Prilikom utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti ključno je utvrđivanje kliničke slike bolesti s jedne strane i štetnosti u radnom procesu s druge strane te njihove neposredne povezanosti. Ovaj postupak nije moguće provesti bez iscrpnih podataka o uvjetima rada te trajanju i intenzitetu izloženosti određenoj štetnosti na radnom mjestu. Intenzitet i duljina izloženosti štetnom čimbeniku moraju biti razine za koju je poznato i znanstvenim istraživanjima dokazano da mogu oštetiti zdravlje.

Prisutnost štetnog čimbenika i njegov intenzitet moguće je dobiti uvidom u procjenu rizika, uvidom u rezultate mjerenja provedene na radnom mjestu ili obilaskom/nadzorom radnog mjesta.

Registar profesionalnih bolesti Službe za medicinu rada HZJZ-a ustrojen je sa svrhom praćenja pojavnosti i trendova, analize dijagnosticiranih i priznatih profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj, te njihovih zdravstvenih i širih društvenih posljedica.

U registru profesionalnih bolesti postoje slijedeći podaci:

  • Zdravstvene ustanove i specijalističke ordinacije te specijalisti medicine rada koji su proveli postupak dijagnosticiranja profesionalnih bolesti,
  • Podaci o oboljelom radniku u kojeg je dijagnosticirana profesionalna bolest, uključujući dob, spol, stručnu spremu, radni staž na radnom mjestu koje je uzrok profesionalne bolesti,
  • Gospodarstvene djelatnosti poslodavaca u čijim su se radnim procesima javile profesionalne bolesti, klasificirane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti,
  • Zanimanja radnika u kojih je dijagnosticirana profesionalna bolest, klasificirana prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja,
  • Vrste štetnosti i štetni radni uvjeti koji su uzrokovali profesionalnu bolest, klasificirani prema Zakonu o listi profesionalnih bolesti,
  • Vrste profesionalnih bolesti klasificirane prema Zakonu o listi profesionalnih bolesti,
  • Profesionalne bolesti klasificirane prema MKB-10 (10. revizija Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema)
  • Podaci o privremenoj i trajnoj radnoj nesposobnosti koja je nastala kao posljedica profesionalne bolesti.

ILO Kodeks ozljeda i nesreća na radu

Ciljevi ovog kodeksa su:

  • Povećanje opsega i učinkovitosti istraživanja uzroka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te utvrđivanja i provedbe preventivnih mjera.
  • Uspostaviti opća načela te ojačati i kanalizirati različite nacionalne aktivnosti u nacionalno dosljedne sustave prikupljanja pouzdanih informacija o nezgodama na radu i profesionalni bolestima s ciljem promicanja međunarodne usporedivosti.
  • Pružanje smjernica za uspostavljanje pravnih, administrativnih i praktičnih okvira za evidentiranje i prijavu nesreća na radu i profesionalnih bolesti.
  • Promicati uvođenje, praćenje i potvrđivanje jedinstvenih postupaka i metoda za evidentiranje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te za njihovo prijavljivanje nadležnom tijelu.
  • Poboljšati sveobuhvatnost, usporedivost i analizu statistike o nezgodama na radu i profesionalnim bolestima.
  • Promicati progresivni razvoj postupaka i metoda evidentiranja i obavješćivanja o nesrećama na radu, profesionalnim bolestima, nesrećama na putu s posla, opasnim pojavama i nezgodama.
  • Promicati svijest među pružateljima zdravstvenih usluga o mogućim učincima njihovog rada na zdravlje njihovih pacijenata s ciljem pružanja pomoći nadležnim tijelima u prikupljanju sveobuhvatnijih informacija o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima.

Postupak donošenja rješenja o ozljedi na radu

Ozljeda se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra ozljedom na radu tek onda kada je kao takvu prizna Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - HZZO, po prethodno provedenom postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ozljedom na radu, time da se u postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu može zatražiti i mišljenje nadležnog doktora specijalista medicine rada, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - HZJZ.

Postupak priznavanja ozljede na radu provodi se na temelju zaprimljene prijave u skladu sa odredbama Zakona o obveznom osiguranju, Zakona o općem upravnom postupku i drugim propisima, a s time da se on provodi po žurnom postupku.

U postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu može se, osim stručno medicinskog vještačenja liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - HZZO-a, zatražiti i stručno mišljenje nadležnog doktora specijaliste medicine rada kao i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - HZZJZ-a.

Rješenje o ozljedi na radu donosi nadležni regionalni ured/nadležna područna služba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - HZZO-a protiv kojeg se može podnijeti žalba Direkciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koja ne odgađa izvršenje rješenja.

Međutim, protiv drugostupanjskog rješenja Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nije dopuštena žalba već se protiv njega samo može pokrenuti upravni spor.

O priznatoj ozljedi na radu pored podnositelja prijave i osigurane osobe, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - HZZO je obvezan u roku od 8 dana obavijestiti izabranog doktora opće/obiteljske medicine te nadležnog doktora specijalistu medicine rada.

Naknada plaće po osnovi priznate ozljede na radu

Na temelju priznate ozljede na radu radnik ima pravo u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u visini od 100 posto od osnovice za naknadu utvrđenu u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi, bez prekida.

Nakon isteka navedenog vremenskog perioda radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 50 posto zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti dok za privremenu nesposobnost postoji medicinska indikacija.

Prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja radnik ostvaruje i pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu, kao i na naknadu pogrebnih troškova.