Osposobljavanje radnika za zaštitu na radu ima zadaću da osposobi radnike za sigurno obavljanje poslova i radnih zadataka.

U sustavu zaštite na radu osposobljavanje radnika ima poseban značaj.

Osposobljavanje radnika za zaštitu na radu, uz funkcionalnu promidžbu za rad na siguran način, jedna je od najznačajnijih mjera kojom se može uspješno djelovati na čimbenike koji se pojavljuju kao izravni uzroci ozljeda na radu.

Koja je svrha osposobljavanja radnika za zaštitu na radu?

Osposobljavanje radnika za zaštitu na radu predstavlja nužnu nadopunu onim mjerama zaštite na radu kojima se osiguravaju sigurni uvjeti rada, odnosno omogućava se radnicima da uz obvezne tehničke mjere zaštite, usvojenim vještinama i znanjima te ispravnim radnim postupcima u potpunosti smanje pogrešne postupke i nezgode, odnosno nesreće na radu.

Zadaća osposobljavanja iz zaštite na radu je da osposobi radnike za sigurno obavljanje poslova i radnih zadataka.

Drugim riječima, osnovni je cilj osposobljavanja radnika za zaštitu na radu da svakog radnika prilagodi zahtjevima poslova i radnih zadataka koje obavlja u pogledu znanja, vještina i navika koje se pojavljuju kao uvjeti za rad na tim poslovima i radnim zadacima.

Zašto je potrebno provoditi osposobljavanje radnika za zaštitu na radu?

Osposobljavanje radnika za zaštitu na radu se provodi kako bi radnici (izvršitelji posla) mogli na vrijeme uočiti opasnosti, štetnosti ili napore koje se pojavljuju u radnom prostoru ili na sredstvima rada, moraju se putem osposobljavanja upoznati s vrstama i izvorima opasnosti, mjerama zaštite i postupcima koji mogu otkloniti određene opasnosti, štetnosti ili napore.

Osposobljavanje se provodi kako bi ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu mogli organizirati rad na siguran način, odnosno spriječiti rad koji je opasan.

Radnici se moraju putem osposobljavanja za zaštitu na radu upoznati s osnovnim vrstama i izvorima opasnosti, općim principima zaštite na radu i organizacijskim mjerama zaštite na radu na poslovima koje obavljaju.

Sukladno tome, svi radnici moraju se putem osposobljavanja upoznati s svim pravima i dužnostima koje proizlaze iz zaštite na radu kod poslodavca, a u svezi su s njihovim radnim mjestom, poslovima ili funkcijom koju obavljaju.

Dužnosti pravnih osoba prema obvezi osposobljavanja radnika

Glede značaja osposobljavanja u sprječavanju ozljeda i profesionalnih oboljenja u osposobljavanje radnika za rad na siguran način mora biti uključeno i opće osposobljavanje, a isto mora predstavljati i sastavni dio stručnog osposobljavanja radnika. Ovi zahtjevi proizlaze iz važećih zakonskih odredbi o zaštiti na radu.

U svezi s tim, u pogledu konkretnih, neophodnih postupaka za osposobljavanje radnika za rad na siguran način, pravne osobe obvezne su:

1. Izraditi opći akt, odnosno program osposobljavanja radnika, kojim se normira cjelokupna građa obrazovanja iz zaštite na radu, odnosno reguliraju obrazovni sadržaji, obrazovni programi i organizacija obrazovanja i provjere znanja, te ostale vrlo važne mjere za stručnu izobrazbu i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, a sve na temelju utvrđene procjene rizika,
2. Izraditi programe osposobljavanja za rad na siguran način i u istima odrediti sadržaj i opseg obrazovne građe,
3. Provoditi osposobljavanja putem najsvrsihodnijih obrazovnih oblika za teoretsko i praktično osposobljavanje svih radnika,
4. Nakon provedenog osposobljavanja za rad na siguran način utvrditi način i postupak provjere znanja, izvršiti provjeru znanja odnosno ocjenu osposobljenosti za rad na siguran način,
5. Uvesti i voditi evidenciju o provedenom osposobljavanju, odnosno provjeravati razinu osposobljenosti za rad na siguran način.

Tko provodi osposobljavanja radnika?

Postojećim zakonskim odredbama predviđeno je da pravne osobe budu osnovni nositelji osposobljavanja za rad na siguran način, odnosno stručnjaci zaštite na radu, ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu posebno u dijelu praktičnog osposobljavanja.

Glede opsega i složenosti građe, ovi se poslovi mogu povjeriti pravnim osobama koje su kod nadležnog tijela ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu.

Realizacija osposobljavanja radnika za zaštitu na radu

U pripravi i realizaciji svake faze ili obrazovnog oblika osposobljavanja sudjeluju stručnjaci zaštite na radu i ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu.

Zadaci stručnjaka i ovlaštenika te pojedinaca definirani su zakonskom regulativom za zaštitu na radu. Osim toga, zadaci svih sudionika u pripravi i realizaciji osposobljavanja definirani su programom osposobljavanja.

Osposobljavanje za rad na siguran način realizira se u više faza.

Pri osposobljavanju radnika za zaštitu na radu se mora štovati naredni redoslijed:

1. faza – realizacija osposobljavanja poslodavca i ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu,
2. faza – realizacija osposobljavanja za rad na siguran način izvršilaca posla (radnika).

Slika 1. Ilustracija ocjene praktičnog dijela osposobljavanja radnika za zaštitu na radu

Metodologija osposobljavanja radnika za zaštitu na radu

Temeljna metoda u realizaciji pojedinih obrazovnih oblika je metoda samoobrazovanja uz razlikovne oblike konzultacija. To se naziva “rukovođenim samoobrazovanjem”, kod kojega u većini slučajeva ulogu predavača preuzima koordinator ovlaštene tvrtke (stručnjak zaštite na radu). U novije vrijeme teoretski dio osposobljavanja radnika za rad na siguran način može se realizirati putem aplikacija za „online“ osposobljavanje, odnosno „e – learning“ metodama - ABC Learning. Upute za samoobrazovanje najčešće su izrađene u pismenoj formi.

Samoizobrazba je najpogodniji oblik izobrazbe i osposobljavanja iz zaštite na radu. Osim toga, osposobljavanje za samoizobrazbu jedan je od osnovnih zadataka odgoja i izobrazbe uz usvajanje znanja, vještina i navika, razvoj sposobnosti i formiranja stavova u sustavu osnovnog, srednjoškolskog, višeškolskog i visokoškolskog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj.

Osim ovih metoda, osposobljavanje se može provoditi i putem seminara za novoprimljene radnike, a za polupismene i nepismene radnike isključivo putem seminarskog oblika. Bez obzira na metodu za stjecanje teoretskog znanja, sastavni dio obrazovnog ciklusa novoprimljenih radnika uključuje i praktično osposobljavanje.

Praktično osposobljavanje za rad na siguran način i provjera znanja iz teoretskog dijela obuke, započinje se praktičnim osposobljavanjem radnika na poslu koji radnik obavlja.

Stručnjaci zaštite na radu i ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu, podučavaju radnika, i vrše procjenu da li je radnik stekao vještinu i potrebna znanja za samostalan rad na siguran način. Ocjena o praktičnoj osposobljenosti donosi se na osnovi prosudbe prema posebnoj uputi koju ovlaštenici poslodavca primaju u svom obrazovnom materijalu.

Zapisnik o ocjeni osposobljenosti za rad na siguran način stručnjak zaštite na radu i ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu daju u pismenom obliku (propisanom obliku).

Osposobljavanje radnika (neposrednih izvršitelja poslova)

Prilikom stupanja na rad novoprimljenim radnicima (neposrednim izvršiocima posla) uručuje se obrazovni materijal i upoznaje ih se s procjenom rizika. Ujedno se ovi radnici po potrebi uključuju u posebni prijemni seminar.

Nakon završenog učenja provodi se teoretska provjera znanja putem testa. Praktično osposobljavanje i provjeru znanja, odnosno prosudbu praktične osposobljenosti provode stručnjaci zaštite na radu i ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu.

Praktično osposobljavanje kod radnika (neposrednih izvršioca posla) provest će stručnjak zaštite na radu i ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu tijekom npr. izdavanja naloga za rad, praktičnim demonstriranjem ispravnih radnih postupaka, praćenjem rezultata rada i sl. Tijekom praktičnog osposobljavanja radnici ne smiju raditi samostalno, već samo pod nadzorom osposobljenih izvršioca posla.

Praktično osposobljavanje može se organizirati, osim za siguran rad na radnom mjestu, i za pružanje prve pomoći, evakuacije i spašavanja, odnosno za rukovanje aparatima za početno gašenje požara - osposobljavanje radnika za početno gašenje požara. Za navedena osposobljavanje ustrojavaju se posebne skupine i provode praktične vježbe.

Radnici (neposredni izvršioci posla) koji teže usvajaju potrebna znanja iz programa osposobljavanja za svoje radno mjesto, imaju pravo na konzultacije.

Dužnosti ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu u procesu osposobljavanja

Na njihov zahtjev ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu, u sprezi s glavnim koordinatorom dužan je organizirati:

• grupne konzultacije za pojedine dijelove programa, za pojedine teme i sl., na kojima će nakon uvodnog izlaganja polaznici skupne konzultacije postavljati pitanja, odnosno diskutirati s voditeljom skupne konzultacije o nejasnim pitanjima,
• predavanja o pojedinim temama programa, o nejasnim temama programa, o sustavu zaštite na radu u međusobnim radnim odnosima i sl.,
• ciklus predavanja u kome će se sustavno obraditi sve teme općeg i posebnih programa osposobljavanja,
• sastanke, razgovore na kojima će se razmatrati određeni teži ili manje poznati dijelovi programa,
• informativne sastanke na kojima će se polaznicima pobliže objasniti na primjerima dijelovi programa kojeg moraju svladati, itd.

Provjera znanja osposobljavanja radnika za rad na siguran način

Provjera usvojenih znanja iz zaštite na radu za sve nivoe i stupnjeve izobrazbe provodi se pomoću testova znanja ili usmenim putem u roku koji ne može biti duži od 60 dana od dana uručenja materijala odnosno zapošljavanja.

Za tu namjenu izrađuju se testovi znanja i grupe pitanja prema programima obrazovanja. Provjeru znanja za radnike (neposredne izvršitelje posla) vrši stručnjak zaštite na radu pomoću testova. Ocjenu iz praktičnog dijela osposobljavanja daju stručnjaci zaštite na radu i ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu.

Za sve radnike koji zadovolje na provjeri znanja (teoretskoj i praktičnoj), izdaje se ocjena praktične osposobljenosti za rad na siguran način. Ocjenu praktične osposobljenosti za rad na siguran način potpisuju radnik, stručnjak zaštite na radu i ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu.

Analiza i vrednovanje osposobljavanja za rad na siguran način

Tijekom i nakon završene realizacije osposobljavanja, provode se analize i vrednovanje rezultata s ciljem utvrđivanja uspješnosti i/ili nedostataka andragoškog ciklusa. S tim u svezi mogu se provesti ankete među polaznicima osposobljavanja, kako bi se prikupili podaci potrebni za unapređenje i usavršavanje programa, nastavne dokumentacije, postupka tijekom izobrazbe i slično. O rezultatima analize i vrednovanja, te prijedlozima daljnjeg usavršavanja sustava informira se poslodavac.

Vrednovanje, odnosno validacija rezultata mora biti funkcionalna i dijagnostička. Pod funkcionalnom validacijom podrazumijeva se uočavanje promjena u ponašanju obrazovanih osoba, promjene stavova, načina rada, smanjenje broja ozljeda na radu i sl.

Pod dijagnostičkom validacijom podrazumijeva se stupanj usvojenih znanja, odnosno zbir podataka o broju osoba koje su zadovoljile na provjeri znanja, koliko puta su ispiti ponavljani, koja su pitanja predstavljala veći problem, i sl. Ovakva analiza rezultata osposobljavanja predstavlja kvantitativnu i kvalitativnu analizu.