Drencher sustav je u osnovi uređaj za hlađenje, odvajanje dijela prostora i gašenje raspršenim medijem.

Izvor i opskrba vodom drencher sustava

Opskrba vodom mora zadovoljiti vrijednosti dobivenih proračunom projektne dokumentacije.

Dovod vode ovisi o zahtijevanoj količini, protocima i tlakovima za funkcionalan rad. Ukoliko napajanje drencher sustava iz postojećeg vodovoda zadovoljava, direktna dobava je dovoljna. U slučaju da tlak ne udovoljava zahtjevima, dodatno povišenje tlaka može se postići pumpama, tlačnim gravitacijskim spremnikom ili tlačnim rezervoarom u kojem se nalazi voda za gašenje i komprimirani zrak za potiskivanje vode. Ukoliko se koristi pumpa vode za povišenje tlaka, napajanje električnom energijom mora biti neprekinuto i kad je objekt ugrožen požarom. U slučaju primjene tlačnog rezervoara, rezervoar se treba automatski nadopunjavati komprimiranim zrakom, a količina vode kontrolira mora se kontrolirati.

Ukoliko je potrebno, zahtijevana količina vode se može povećati dodatnim rezervoarom s vodom potrebnom za projektom zahtijevano vrijeme hlađenja ili gašenja.

Tlak na mlaznicama mora iznositi 2 bar pri raspršivanju na otvorenim prostorima i najmanje 0,5 bar na zatvorenim prostorima (prema DIN 14494).

Koja je uloga deluge ventila u drencher sustavu?

Jedan od osnovnih dijelova drencher sustava je deluge ventil. Gašenje/hlađenje drencher sustavom se aktivira pokretanjem deluge ventila koji propušta medij za gašenje požara (vodu ili pjenu) kroz razvodni cjevovod. Iz cjevovoda se dalje napajaju mlaznice koje raspršuju medija po štićenom objektu. U osnovi deluge ventil se sastoji od primarnog protočnog dijela i aktivacijske komore. Pokretanje gašenja/hlađenje počinje padom tlaka u aktivacijskoj komori pri čemu se otvara primarni protočni dio deluge ventila.

Aktivacijska komora preko tlačne membrane pri padu tlaka pomjera polugu za zabravljivanje poklopca primarnog protočnog dijela. Tada tlak medija otvara poklopac primarnog protočnog dijela čime se otvara protok medija za gašenje/hlađenje. Neke izvedbe deluge ventila imaju aktivacijsku komoru izvedenu na način da se glavni protok medija zatvara samom deformacijom membrane aktivacijske komore. Tada tlakom deformirana membrana zatvara protok, a kada se pri aktivaciji pusti tlak iz aktivacijske komore membrana se vraća u početni oblik te se oslobađa slobodan protok medija za gašenje/hlađenje.

Aktivacijska komora kada je u stanju pripravnosti može biti pod tlakom vode ili zraka pa se prema tome deluge ventil dijeli na mokri i suhi.

Pad tlaka u aktivacijskoj komori čime se aktivira deluge ventil može biti uzrokovan otvaranjem ručnog ventila, otvaranjem elektromagnetskog ventila, otvaranjem membranskog ventila ili propuštanjem bimetalnog ventila.

Ručni ventil se aktivira ručno od strane korisnika.

Elektromagnetski ventil se aktivira pomoću aktivacijskog elektroničkog signala. Taj signal se vrlo često zaprima od strane vatrodojavnog sustava u slučaju požara, kontrolnog sustava za aktivaciju pri povišenoj temperaturi te tipkala iz kontrolne sobe u slučaju izvanrednih situacija.

Bimetalni ventili cjevovodom su povezani s aktivacijskom komorom deluge ventila. U slučaju povišene temperature u štićenom prostoru, aktiviraju se na način da pomakom bimetala ispuštaju tlak iz aktivacijske komore deluge ventila.

Nakon aktivacije drencher sustava i početka gašenja/hlađenja, jedna od bitnih stavki je onemogućiti da se tlak u aktivacijskoj komori deluge ventila nadopunjava jer u tom slučaju bi se primarni protok mogao zatvoriti. Kao sigurnosni element da se to ne dogodi koristi se tlakom aktivirani ispusni ventil koji ispušta vodu iz cjevovoda aktivacijske komore kada je deluge ventil aktiviran odnosno kada je primarni protok omogućen.

Slika 1. Ilustracija dijela drencher sustava s deluge ventilom

Alarmna sirena

Požarna, alarmna sirena se aktivira u jednakom trenutku i na jednak način kao i mlaznice pogonjena protokom vode nakon aktivacije deluge ventila. Ukoliko je sustav aktiviran vatrodojavnom centralom tada se pokreće i alarmna sirena vatrodojave. Elektronska alarmna sirena vatrodojave osim aktivacije signalom vatrodojavne centrale može se pokrenuti i pri padu tlaka na aktivacijskom vodu deluge ventila, signalom s tlačne elektromehaničke sklopke. To će se dogoditi naravno pri padu tlaka u aktivacijskoj komori.

Cjevovod drencher sustava

Razvod mreže cijevi drencher sustava te dimenzioniranje cijevi određuje se hidrauličkim proračunom. Konstrukcijska izvedba cjevovoda projektirana je na tlak od 10 bar, pri čemu se koriste čelične šavne i bešavne cijevi. Radni tlak u mreži drencher sustava određen je zahtijevanom količinom vode potrebnom za gašenje. Radni tlak definira se radnim tlakom na mlaznicama, visinskom razlikom dovoda i najviše mlaznice, gubitkom tlaka na cijevima i gubitkom tlaka na deluge ventilu.

Promjer cjevovoda određuje u ovisnosti o volumnom protoku i broju mlaznica.

U slučaju da se koriste u agresivnim uvjetima upotrebljavaju se galvanizirane cijevi kao i prihvati.

Mlaznice drencher sustava

Mlaznice drencher sustava završni su član drencher sustava preko kojeg se regulira jednolična i dovoljna količina medija za gašenje/hlađenje na štićenom objektu. Da ne bi došlo do zabune kod servisa, ugradnje i pregleda bitno je naglasiti da se znatno razlikuju od sprinkler mlaznica. Drencher mlaznice su za razliku od sprinkler mlaznice uvijek otvorene tj. nemaju toplinski osjetljivi element te u slučaju da se zamijene s sprinkler mlaznicama drencher sustav neće raditi u skladu s očekivanjima. Aktivirat će se tek nakon povišenja temperature do razine koja će otvoriti sprinkler mlaznicu.  Takav način rada ne odgovara uvjetima u kojima se ugrađuje drencher sustav od kojeg se zahtjeva iznimno brza reakcija s velikim količinama medija za gašenje/hlađenje.

Kod odabira drencher mlaznica moraju se uzeti u obzir uvjeti u kojima se koriste kao što su vjetar, elektrovodljivost itd. Nadalje, ovisno o vrsti opasnosti i štićenom objektu (površini i volumenu) određuje se izlazna brzina medija za gašenje, veličina kapljica te oblik mlaza.

Zahtjevi na mlaznice određeni su normom (DIN 14494), prema kojoj jedna mlaznica u zatvorenom prostoru može štitit 12 m2, a na otvorenom prostoru 9 m2. Udaljenost između mlaznica u zatvorenom prostoru može biti maksimalno 4 m, a na otvorenom prostoru maksimalno 3 m. Minimalna udaljenost od zida ili neke druge prepreke u zatvorenim prostorima može biti 2 m, a na otvorenim 1,5 m.

Minimalni promjer mlaznice je 8 mm (izvanredno ako je prije mlaznica postavljen hvatač nečistoća onda je 6 mm).

Ispitivanjem i servisiranjem drencher sustava začepljenje mlaznica se treba spriječiti i kontrolirati.

Prilikom ugradnje mlaznice kako bi se u daljnjem radu i održavanju (eventualnoj zamjeni) omogućio ispravan i funkcionalan rad na svakoj mlaznici se treba nalaziti informacija o proizvođaču, tipu i nazivnom otvoru mlaznice.

Koje se tvari i objekti koji štite drencher sustavom?

Prije odluke o primjeni drencher sustava za zaštitu od požara nužno je utvrditi kemijske i fizičke karakteristike tvari i objekata koji se štite. Primjenu u praksi nalazimo u skladištima visokozapaljivih materijala, postrojenjima za reciklažu kazalištima, lakirnicama, naftnoj industriji, spremnicima goriva, kablovskim kanalima, skladištima streljiva, odnosno svim objektima koji su visokorizični po pitanju zaštite od požara.

Ukoliko je štićeni objekt elektromagnetski uređaj pod naponom potrebno je uzeti u obzir praksom utvrđene udaljenosti uređaja za gašenje.